Novi politički horizonti u Bosni i Hercegovini: Šta donosi hapšenje Darka Ćuluma?
U savremenom političkom okruženju Bosne i Hercegovine, situacija postaje sve napetija. Nedavni komentari novinara Slobodana Vaskovića ukazuju na mogućnost velikih promjena, koje bi mogle biti pokrenute hapšenjem Darka Ćuluma, bivšeg direktora Agencije za istraživanje i zaštitu (SIPA). Ovaj događaj mogao bi označiti početak razrješenja dugotrajne političke i institucionalne krize koja muči ovu zemlju već dugi niz godina. Naime, hapšenje neke od ključnih figura u političkom životu zemlje često predznakuje promjene i prevrate na političkoj sceni.
Politička nervoza: Milorad Dodik u centru pažnje
U središtu ove političke drame nalazi se Milorad Dodik, čija nervoza postaje sve očitija. Naime, Vasković ukazuje na to da se Dodik osjeća ugroženim zbog sve većeg približavanja opozicionih lidera predstavnicima međunarodne zajednice, posebno britanskom ministru vanjskih poslova, Dejvidu Lemiju. Ovaj susret lidera iz Federacije BiH i Republike Srpske Dodik doživljava kao direktnu prijetnju svojoj vlasti, zbog čega je odmah optužio opoziciju za izdaju. Ovakva retorika, koja se oslanja na strah i manipulaciju, može dodatno polarizovati političku scenu i potaknuti konflikte unutar samog entiteta.
Dodikove reakcije, prema Vaskoviću, nisu rezultat političke snage, već su odraz panike. Njegova izolacija na međunarodnoj sceni postaje sve očitija, posebno s obzirom na pravosnažno osuđujuće presude i potjernice koje su izdate protiv njega. Ovakav razvoj događaja dodatno ga stavlja u defanzivu, a izvori navode da se priprema za napade na opoziciju, uključujući verbalne i institucionalne udare na lidera Nebojšu Vukanovića. Ova stalna napetost može stvoriti dodatne tenzije unutar političke strukture RS-a, što bi moglo dovesti do nenadanih savezništava ili sukoba među političkim akterima.
Unutrašnji sukobi i borba za moć
U vrhu entitetskog Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, situacija je takođe napeta. Siniša Karan, formalni ministar, suočava se s ograničenom moći dok stvarnu kontrolu nad odlukama ima Boban Kusturić, vođa Helikopterske jedinice MUP-a. U ovom teškom unutrašnjem previranju ključni akter je i Siniša Kostrešević, trenutni direktor Policije, koji se nalazi u nezavidnom položaju nakon što je izgubio Dodikovu naklonost uslijed neadekvatnog odgovora tokom hapšenja Dodika od strane SIPA-e. Ove unutrašnje borbe za vlast dodatno ukazuju na to koliko je trenutni politički sistem u BiH ranjiv i nestabilan.
Pored toga, otpor unutar samog MUP-a postaje sve očitiji, a političke igre u kojima učestvuju različiti akteri ukazuju na to da se stvaraju frakcije koje ne prežu od otvorenih sukoba. Iako se Dodik plaši da potpuno odvoji Kostreševića, jer ovaj zna previše o njegovim aktivnostima, situacija u policiji postaje sve složenija. Ove unutrašnje borbe za vlast dodatno ukazuju na to koliko je trenutni politički sistem u BiH ranjiv i nestabilan. Ukoliko se ove tenzije ne razriješe, mogle bi se javiti ozbiljne posljedice po sigurnosnu situaciju u regiji.
Povratak Darka Ćuluma: Nova prilika ili ponovno razočaranje?
U kontekstu sve većeg političkog zategnutosti, pojavila se informacija o mogućem povratku Darka Ćuluma na čelo SIPA-e. Iako je prethodno bio kritikovan zbog opstrukcije rada agencije i ignorisanja ustavnog poretka BiH, njegovo ponovno imenovanje moglo bi značiti ozbiljno poniženje državnih institucija. Vasković tvrdi da bi hapšenje Ćuluma moglo označiti početak oporavka ovih institucija i prvi korak ka raspetljavanju političke krize. Ova situacija može otvoriti vrata novim liderima i novim idejama u okviru SIPA-e, ali takođe nosi rizik da se stari obrasci ponašanja ponovo dogode.
U ovoj situaciji, važno je napomenuti da su 23. aprila predstavnici SIPA-e pokušali privesti Dodika, ali su naišli na prepreke u vidu prijetnji načelnika PU Istočno Sarajevo, Branimira Šehovca, koji je Dodika proglasio “omiljenim policajcem”. Ove tenzije jasno ukazuju na to koliko je politička igra u BiH složena i koliko su institucije često pod pritiskom različitih interesa. Adekvatna reakcija na ovogodišnje izazove zahtijeva hrabrost i odlučnost svih uključenih, a posebno onih koji su na čelu institucija koje treba da štite zakon i pravdu.
Poruka međunarodne zajednice i budućnost BiH
Uprkos pokušajima da marginalizuje opozicione figure, Dodik održava kontakte s njima iz pragmatičnih razloga, svjestan da bi njihovo svjedočenje moglo biti ključno za njegov politički opstanak. Čak i lider DEMOS-a, Nedeljko Čubrilović, dobio je direktnu poruku od Dodika da “začepi” i ne traži razgovore sa SNSD-om, što jasno ukazuje na hijerarhijsku strukturu unutar koalicije i odnose moći. Ova komunikacija između različitih političkih aktera može stvoriti nove saveze, ali takođe može dovesti do dodatnih sukoba i nesuglasica.
Vasković u svom tekstu ostavlja jasnu poruku: trenutni poredak unutar RS-a i šire u BiH je duboko kompromitovan, te samo odlučnim institucionalnim akcijama, kao što je procesuiranje lica poput Ćuluma, može se krenuti putem stvarne promjene. Posjeta Dejvida Lemija i njegovo interesovanje za stanje u BiH simboliziraju mogućnost novog političkog smjera, gdje Dodik postaje sve izolovaniji. Međunarodna zajednica, koja je do sada često bila pasivna posmatračica, može imati ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti BiH.
Zaključak: Vrijeme za promjene
Ukoliko dođe do konkretnih pravnih poteza, poput hapšenja ključnih figura koje su godinama omogućavale destabilizaciju države, to bi moglo značiti početak novog poglavlja za Bosnu i Hercegovinu. Vasković jasno implicira da su promjene moguće, ali samo ako institucije počnu djelovati bez straha, a odgovorni pojedinci odgovaraju pred zakonom, bez obzira na svoju funkciju. Ovaj pristup je ključan za vraćanje povjerenja građana u državne institucije.
Samo kroz konkretne korake, kao što je hapšenje Darka Ćuluma, moguće je obnoviti vjeru javnosti u državu i otvoriti novu stranicu u istoriji BiH. Ova situacija nas poziva na ozbiljno razmišljanje o budućnosti naše zemlje i na potrebu za istinskim reformama koje će omogućiti stabilnost i prosperitet za sve njene građane. Politička situacija u BiH ostaje kompleksna, ali s pravim liderima i jasnim smjernicama, moguće je stvoriti temelje za bolji sutra.
