Parlament Kraljevine Nizozemske jednoglasno je donio odluku kojom poziva tamošnju Vladu da razmotri mogućnost uvođenja sankcija prema Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta Republika Srpska, koji se u Bosni i Hercegovini suočava s optužbama pred pravosudnim institucijama. Među predloženim mjerama je i zabrana njegovog ulaska na teritoriju Nizozemske.
Ovu inicijativu pokrenula je zastupnica Kati Piri, članica političkog saveza GroenLinks-PvdA (Zeleni-lijevi i laburisti), koja je naglasila kako Dodik svojim kontinuiranim secesionističkim izjavama i postupcima direktno ugrožava krhku političku stabilnost Bosne i Hercegovine, ali i čitavog regiona Zapadnog Balkana.
Pored nacionalne zabrane, Parlament je također pozvao Vladu da istraži mogućnosti za zajedničke sankcije na nivou čitave Evropske unije. Cilj bi bio postizanje šire evropske koordinacije u reagiranju na političare koji ugrožavaju demokratski i ustavni poredak BiH, te se protive temeljnim evropskim vrijednostima i međunarodnim sporazumima.
Ova inicijativa dolazi nedugo nakon posjete BiH europarlamentarke Tineke Strik, koja se već duže vrijeme zalaže za oštriji i konkretniji pristup Evropske unije prema političarima poput Dodika. Strik je otvoreno kritizirala međunarodnu zajednicu zbog, kako je navela, “predugog tolerisanja destabilizacijskih politika”, i ukazala na potrebu jačanja pritiska kako bi se sačuvao mir i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Podsjećamo, Njemačka i Austrija su početkom mjeseca već povukle konkretne poteze, te su Dodiku, premijeru Republike Srpske Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću izdale zabranu ulaska u te zemlje. Ovo pokazuje rastuću odlučnost određenih članica EU da djeluju bilateralno, čak i dok na nivou Unije izostaje jedinstven odgovor.
Širi značaj odluke
Ova odluka nizozemskog parlamenta predstavlja potencijalno prekretnicu u evropskom pristupu prema političkim akterima koji, prema ocjenama brojnih međunarodnih zvaničnika i organizacija, djeluju protiv ustavnog poretka BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ukoliko Nizozemska uvede sankcije, to bi moglo potaknuti i druge zemlje članice EU na donošenje sličnih odluka, stvarajući time jedinstveniji i efikasniji evropski front protiv političkog radikalizma na Balkanu.
U narednim sedmicama ostaje da se vidi kako će nizozemska Vlada postupiti po preporuci parlamenta, ali jasna i jednoglasna podrška zastupnika govori o sve većem stepenu zabrinutosti u EU zbog političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini prenosi zasrebrenicu
