Već skoro dvije decenije, pažnja javnosti u Bosni i Hercegovini i regionu povremeno se vraća na temu kupovine luksuzne nekretnine Milorada Dodika, aktuelnog predsjednika entiteta Republika Srpska, u glavnom gradu Srbije – Beogradu. Naime, kupovina vile na prestižnoj lokaciji Dedinje datira iz 2007. godine, ali se i danas preispituje zakonitost same transakcije, kao i porijeklo novca korištenog za ovu nekretninu. Cjelokupna situacija postaje aktuelna ponovo jer se očekuje da Dodik bude pozvan na novo saslušanje pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine, gdje bi trebao pojasniti sve okolnosti vezane za kupovinu vile.
Kako navodi njegov advokat Goran Bubić, poziv još nije zvanično uručen, ali se očekuje da će se to desiti sredinom aprila. Ipak, nije precizirano da li će se Dodik odazvati eventualnom pozivu, što dodatno pojačava neizvjesnost cijelog slučaja.
Podsjećanja radi, Dodik je već dao jedan iskaz Tužilaštvu BiH u vezi ovog pitanja – to se dogodilo 2022. godine, kada je u potpunosti odbacio sve optužbe i tvrdnje koje ga dovode u vezu s nezakonitim aktivnostima.
Pitanje koje se najviše postavlja u ovom slučaju jeste: Šta je sporno u vezi ove kupovine? Još 2015. godine Srpska demokratska stranka (SDS), tada u opoziciji u entitetu Republika Srpska, podnijela je zvaničnu krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika. U toj prijavi tvrde kako je Dodik kupio nekretninu na Dedinju za iznos od 750.000 eura, i to u gotovini. Transakcija je, prema njihovim navodima, formalno provedena putem fiktivnog kredita u tadašnjoj Pavlović banci sa sjedištem u Bijeljini.
Banka je tada bila u vlasništvu Slobodana Pavlovića, srpsko-američkog biznismena koji je kasnije preminuo u saobraćajnoj nesreći 2021. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegova smrt je dodatno zakomplikovala pravni aspekt slučaja. Istražne radnje u vezi Pavlovićeve banke dovele su do toga da su on i još troje zaposlenika proveli određeno vrijeme u pritvoru pod sumnjom za zloupotrebu položaja i pranje novca.
Tužilaštvo BiH je 2016. godine saopštilo kako istražuje sumnje da je prvobitni kredit iz 2007. bio samo fiktivno prikazan kako bi se prikrila stvarna novčana transakcija. Dodatni problem se pojavio godinu dana kasnije kada je, navodno, odobren još jedan kredit s ciljem da posluži kao paravan za raniju, spornu transakciju. Prema ovim tvrdnjama:
-
Prvi kredit iz 2007. nije imao pokriće u dokumentaciji
-
Ugovor o kreditu potpisan je tek godinu dana nakon što je vila već kupljena
-
Dokumenti o kreditu nisu pronađeni u registrima Centralne banke BiH
-
Ni Pavlovićeva banka nije imala kopiju originalnog ugovora tokom pretresa 2016. godine
Jedan od najproblematičnijih aspekata ovog slučaja je upravo ta diskrepancija između stvarnog vremena kupovine i formalne obrade kredita. Vila je, prema podacima iz Katastra Republike Srbije, i dalje u vlasništvu Milorada Dodika. Radi se o troetažnom stanu ukupne korisne površine od 340 kvadratnih metara, uz dodatnu garažu od 45 kvadratnih metara.
U intervjuu koji je Dodik dao za jednu srbijansku televiziju 2022. godine, pokušao je demantovati tvrdnje da se radi o luksuznoj vili, tvrdeći da je riječ o dupleks stanu. Također je naveo da je u trenutku interesovanja za objekat “slučajno naišao” Slobodan Pavlović koji mu je, prema njegovim riječima, ponudio pomoć poput pravog Amerikanca. Dodik objašnjava da mu je Pavlović dao svoj novac kao privremeni zalog, a zatim su zajedno posjetili banku kako bi formalizirali kredit kojim bi se taj novac vratio.
Dodik tvrdi da je vila bila stavljena pod hipoteku i da su rate kredita vraćane redovno. On navodi i da je nekretninu iznajmljivao, te da su zakupnine služile za vraćanje kredita. Pored toga, naglašava da je prodao dva stana u Beogradu i dio tih sredstava iskoristio za zatvaranje preostalog duga prenosi pressmediabih
Prema kalkulacijama koje su iznijeli neki mediji, mjesečna rata za kredit od 750.000 eura, ako se uzme u obzir period otplate od osam i po godina i kamatna stopa od sedam posto, iznosila bi približno 10.000 eura mjesečno.
