Odluka Generalnog sekretarijata Interpola da odbije zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice za Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem izazvala je niz reakcija u političkoj i pravnoj sferi. Ovu informaciju potvrdio je i sam predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, putem svojih društvenih mreža, gdje je naveo da je obaviješten od strane predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, o zvaničnom stavu Interpola.
Prema Dodikovim riječima, Vučić ga je kontaktirao kako bi mu saopćio da je Direktorat Interpola razmotrio i uvažio žalbu Srbije, što je rezultiralo odbijanjem zahtjeva Suda Bosne i Hercegovine za izdavanje tzv. crvene potjernice. Ovakav razvoj događaja Dodik je pripisao podršci koju je dobio od političkih lidera iz više zemalja, uključujući Mađarskog premijera Viktora Orbana, ali i drugih šefova država koji su prepoznali, kako tvrdi, političku pozadinu pravnog postupka pokrenutog protiv njega.
Razlozi Odbijanja Potjernice
Interpol je svoj stav temeljio na članu 3. svog statuta, prema kojem je striktno zabranjeno uključivanje u politički motivirane pravne procese. Ovaj član jasno navodi da organizacija ne smije intervenisati u slučajevima koji imaju politički, vojni, rasni ili vjerski karakter. Budući da je zahtjev Bosne i Hercegovine ocijenjen kao politički obojen, odbijen je bez mogućnosti daljeg razmatranja.
Pravna Pozadina Slucaja
Podsjetimo, Sud BiH je izdao nalog za raspisivanje potjernice protiv Dodika zbog sumnje da je počinio krivično djelo napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Pored njega, isti zahtjev odnosio se i na Nenada Stevandića. Odluka Suda je uslijedila nakon što su pravosudni organi BiH ocijenili da postoje elementi za procesuiranje ovih političkih zvaničnika.
Odluka Interpola da odbije zahtjev dovodi do nekoliko ključnih implikacija:
- Milorad Dodik i Nenad Stevandić neće biti predmet međunarodne potrage, što znači da se mogu slobodno kretati izvan BiH, osim u zemljama koje bi eventualno odlučile drugačije postupiti na osnovu bilateralnih sporazuma.
- Pravosudni organi BiH ostaju ograničeni na nacionalne mehanizme sprovođenja zakona, budući da Interpol neće podržati njihove aktivnosti u ovom slučaju.
- Politički i diplomatski odnosi u regionu mogu dodatno eskalirati, s obzirom na to da se već pojavljuju optužbe na račun Srbije i drugih zemalja koje su uložile žalbu na zahtjev BiH.
Političke Reakcije
Reakcije na ovu odluku su podijeljene. S jedne strane, zvaničnici Republike Srpske i Srbije tvrde da je odluka Interpola potvrda da je pravni proces u BiH protiv Dodika politički motivisan i da se koristi kao sredstvo pritiska na političke neistomišljenike. S druge strane, predstavnici državnih institucija Bosne i Hercegovine izražavaju nezadovoljstvo i smatraju da je pravda ovim potezom dovedena u pitanje.
Neki pravni eksperti smatraju da je Bosna i Hercegovina mogla bolje pripremiti pravnu argumentaciju kako bi izbjegla odbijanje na osnovu člana 3. statuta Interpola. Izostanak čvrstih dokaza da je riječ o isključivo kriminalnom, a ne političkom djelu, bio je ključni faktor zbog kojeg zahtjev nije prošao.
Mogući Daljnji Koraci
Iako su pravosudne institucije Bosne i Hercegovine doživjele neuspjeh u ovom slučaju, ostaje nekoliko mogućih pravnih opcija:
- Podnošenje novog zahtjeva uz dopunjene dokaze, ukoliko BiH uspije da argumentuje da krivično djelo nema političku pozadinu.
- Međunarodna pravna saradnja sa zemljama koje nisu članice Interpola, ali koje bi mogle biti zainteresovane za bilateralne pravosudne sporazume.
- Unutrašnje pravne mjere, koje bi se fokusirale na djelovanje institucija unutar same Bosne i Hercegovine kako bi se osiguralo provođenje zakona na nacionalnom nivou prenosi pressmediabih
