Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, iznio je intrigantne tvrdnje koje otkrivaju njegov politički pristup i strategiju u vezi s izborom koalicionih partnera na državnom nivou. U gostovanju na jednoj televiziji, Dodik je izjavio kako je, zajedno s Draganom Čovićem, svjesno odlučio pružiti šansu Trojci umjesto Stranke demokratske akcije (SDA). Ova odluka, prema njegovim riječima, nije bila slučajna, već pomno planirana kako bi se ostvarili konkretni politički ciljevi.
Dodik je otkrio da je prije nekoliko dana telefonski razgovarao s liderom SDA, Bakirom Izetbegovićem, i tom prilikom naglasio da je koalicija sa Trojkom imala određenu svrhu. Prema njegovim tvrdnjama, Trojka je odabrana kako bi omogućila lakše rješavanje određenih političkih izazova, što ne bi bilo tako jednostavno s SDA kao partnerom. Ovaj izbor bio je, kako je naveo, rezultat zajedničkog dogovora između njega i Čovića, uzimajući u obzir političku dinamiku i mogućnosti koje je Trojka pružala.
Dodik je, u svom stilu, opisao Trojku kao “izvođače radova”, čime je jasno stavio do znanja da su lideri ove grupacije, uključujući Elmedina Konakovića, obavili posao koji je bio u njegovom interesu. Naglasio je da mu je njihova podrška u određenim procesima bila potrebna samo u određenom trenutku, te da sada, kada su ciljevi postignuti, ta saradnja za njega više nema značaj. Ova izjava otvara pitanje kako se koalicioni partneri percipiraju i koriste u političkom životu BiH.
Osvrćući se na odluku o koaliciji, Dodik je naveo nekoliko ključnih razloga zašto je Trojka bila pogodniji partner od SDA:
- Politička fleksibilnost: Trojka je, prema njegovim riječima, bila spremnija na kompromis i dogovor.
- Prilika za poravnanje političkih interesa: Dodik je istakao da je kroz ovu koaliciju mogao ostvariti određene političke ciljeve bez velikih prepreka.
- Kontrola procesa: Jasno je dao do znanja da su on i Čović imali glavnu riječ u donošenju odluka o tome ko će biti partner na nivou države.
Ovakav pristup, iako pragmatičan, otkriva dosta o načinu na koji se vodi politika u BiH. Dodikova izjava pokazuje koliko je politički pragmatizam važan u donošenju odluka, ali i koliko lako koalicioni partneri mogu biti zamijenjeni kada više nisu od koristi.
Razmatrajući širu političku sliku, ovaj potez otvara nekoliko važnih pitanja. Prvo, kakva je budućnost odnosa između SNSD-a i Trojke? Dodikova izjava može izazvati nezadovoljstvo među liderima Trojke, koji se sada mogu osjećati iskorišteno. Drugo, kako će SDA reagovati na otkrivanje da su namjerno izostavljeni iz procesa? Ovakve tvrdnje mogu dodatno zaoštriti odnose između političkih aktera.
Iako su mnogi politički posmatrači već primijetili da su odnosi između različitih političkih partija u BiH često vođeni interesima, Dodikova otvorenost u vezi s tim izaziva dodatnu pažnju. Njegova retorika sugeriše da su dogovori iza zatvorenih vrata sastavni dio političkog života u zemlji. Ovakav stav može dodatno utjecati na percepciju javnosti o političkom sistemu, koji često doživljavaju kao neprozirni mehanizam u kojem dominiraju dogovori moćnih aktera.
U zaključku, Dodikove izjave ne samo da razotkrivaju stratešku dimenziju političkih odluka, već postavljaju i važna pitanja o odgovornosti i transparentnosti u donošenju odluka. Njegova tvrdnja da su lideri Trojke ispunili svoje zadatke i time završili svoju ulogu u njegovim planovima otkriva političku stvarnost u kojoj savezi služe kao privremeni instrumenti za postizanje ciljeva. Ova izjava može imati dalekosežne posljedice, kako na odnose između političkih stranaka, tako i na povjerenje građana u politički sistem. Dodikova politička strategija ostaje kontroverzna, ali svakako efikasna u ostvarenju njegovih planova, barem prema njegovim vlastitim riječima prenosi saff.ba
