Trumpova uredba o međunarodnoj pomoći izaziva reakcije: Šta donosi nova politika?

Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izazvao je globalnu pažnju potpisivanjem izvršne uredbe kojom se suspenduju svi programi američke pomoći inostranstvu na 90 dana. Ova odluka, donijeta prvog dana njegovog povratka na funkciju, ima za cilj preispitivanje međunarodne pomoći kako bi se osiguralo da ona bude u skladu s prioritetima njegove administracije.

Ključne promjene

U uredbi se navodi da su “programi međunarodne pomoći i birokratija često u suprotnosti s američkim interesima i vrijednostima te mogu destabilizovati globalni mir”. Trump je jasno istakao da nijedan dolar međunarodne pomoći neće biti isplaćen ukoliko nije u potpunosti usklađen s politikom njegove administracije.

Novi državni sekretar Marco Rubio dodatno je naglasio ovu politiku, istakavši tri ključna pitanja na koja svaki program mora odgovoriti:

  1. Da li će učiniti Ameriku bezbjednijom?
  2. Da li to čini Ameriku jačom?
  3. Da li to čini Ameriku prosperitetnijom?

Ko odlučuje o raspodjeli sredstava?

Odluke o konkretnim projektima međunarodne pomoći biće u nadležnosti državnog sekretara ili druge osobe koju odredi predsjednik. State Department i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) nastaviće nadgledati većinu ovih aktivnosti, ali uz strožije kontrole i konsultacije s Kancelarijom za upravljanje i budžet.

Potencijalne posljedice

Kongres SAD-a već je dodijelio sredstva za brojne programe međunarodne pomoći, što bi moglo ograničiti mogućnost izmjena. Međutim, Trumpova uredba otvara vrata za značajne promjene u načinu raspodjele sredstava.

Među najvećim primaocima američke pomoći su:

  • Izrael: 3,3 milijarde dolara godišnje,
  • Egipat: 1,5 milijardi dolara godišnje,
  • Jordan: 1,7 milijardi dolara godišnje.

Ovi paketi, zbog ugovornih obaveza, vjerovatno neće biti drastično smanjeni. Ipak, finansiranje agencija Ujedinjenih nacija, posebno onih koje se bave mirovnim operacijama, ljudskim pravima i izbjeglicama, moglo bi biti meta daljih rezova, što je bio čest potez republikanskih administracija.

Kritike i očekivanja

Trumpova odluka naišla je na kritike, s obzirom na to da međunarodna pomoć čini samo 1% federalnog budžeta, a mnogi analitičari upozoravaju na moguće negativne posljedice po globalnu stabilnost.

FILE PHOTO: Republican presidential nominee and former U.S. President Donald Trump looks on during a press conference at Trump Tower in New York City, U.S., September 6, 2024. REUTERS/David Dee Delgado/File Photo

Iako je neizvjesno kako će ova politika uticati na dugoročne odnose SAD-a s drugim zemljama, jasno je da Trumpova administracija želi staviti američke interese na prvo mjesto. Pitanje koje ostaje jeste kako će ove promjene oblikovati ulogu SAD-a na međunarodnoj sceni u narednim godinama prenosi pressmediabih

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here