U posljednjim danima Jelena Karleuša izazvala je veliku pažnju javnosti svojim izjavama na društvenim mrežama, koje su izazvale kontroverze, osobito zbog uvreda upućenih jednom mladiću koji je učestvovao u protestima studenata u Beogradu. Naime, popularna srbijanska pjevačica najprije je podijelila njegovu fotografiju s protesta na kojoj je držao transparent s natpisom “Nemamo ustav, ali imamo stav”. Ovaj mladić, kako je Karleuša tvrdila, bio je njen dostavljač s Wolta, a ona je istaknula da on ne govori srpski jezik, implicirajući da ne pripada Srbiji i da je stranac koji ne bi trebao učestvovati u protestima.
Nakon što je objavila ovu fotografiju, Karleuša je suočena s valom negativnih komentara od strane građana Srbije koji su je optužili za rasizam i netoleranciju. Mnogi su na društvenim mrežama osudili njen način ponašanja, nazvavši je “plastičnom kreštalicom” i iznoseći mišljenja da je njeno ponašanje duboko uvredljivo prema studentima i svim građanima koji se bore za svoja prava.
Iako su kritike bile brojne, Karleuša nije stajala s objavama. Na svom Instagram profilu ponovo je komentirala mladića, nazivajući ga “osobom koja nije student” i iznoseći dodatne tvrdnje o njegovom identitetu. Prema njenim riječima, on nije samo strani državljanin, već i osoba koja nije imala boravišnu vizu u Srbiji. Navela je i da je mladić na snimku koji je postavljen na društvenim mrežama navodno čitao molitvu iz Kur’ana na arapskom jeziku, što je, prema njenom mišljenju, bio razlog za zabrinutost, sugerirajući da bi policija trebala istražiti njegovo prisustvo na protestima. Takođe, Karleuša je kritizirala transparent koji je nosio, ističući da je “Srbija imala ustav” i da nije jasno što on misli pod tim.
Na sve to, mladić, koji se zove Ibrahim, oglasio se na društvenim mrežama, odgovarajući na napade Karleuše. Objasnio je kako studira u Srbiji i kako mu je bilo važno biti prisutan na protestima, jer se slaže s njihovim ciljevima i vrijednostima. Ibrahim je napomenuo da je njegova slika objavljena bez njegovog pristanka i da su informacije o njemu, koje su Karleuša i drugi širili, bile netačne. On je zahvalio svima koji su mu pružili podršku u ovom teškom periodu i istaknuo da će se boriti za istinu.
Ova situacija izazvala je ozbiljne reakcije na društvenim mrežama. Mnogi korisnici su se usprotivili ponašanju pjevačice, smatrajući njene izjave neprihvatljivim i nedostojnim. Neki su komentirali da bi trebalo više pozornosti posvetiti onima koji šire mržnju i netrpeljivost prema drugim kulturama, dok su drugi izrazili sumnju u motive Karleuše, pitajući se da li je ovo sve samo pokušaj da se stekne još veća pažnja javnosti.
Ova situacija također je postavila pitanje granica slobode govora i odgovornosti na društvenim mrežama. Iako Karleuša ima pravo iznijeti svoje mišljenje, mnogi smatraju da bi trebala biti odgovorna za širenje netočnih informacija i napada na pojedince, osobito u osjetljivim vremenima kada je politička i društvena situacija u zemlji napeta.
Ovaj incident otvara i šire pitanje tolerancije i međusobnog poštovanja u društvu, jer je jasno da se u današnjoj javnoj diskusiji sve više polariziraju mišljenja, a nacionalizam i rasizam postaju sve prisutniji. Mladi ljudi poput Ibrahima, koji su se okupljali na protestima, bore se za bolje i pravednije društvo, dok se suočavaju s kritikama i prijetnjama zbog svojih stavova i političkih angažmana.
U zaključku, situacija s Karleušom i Ibrahima ostavlja dubok trag u društvenoj debati o migracijama, integraciji stranaca u Srbiju i šire, kao i o granici između slobode govora i odgovornosti na društvenim mrežama. Pitanje tolerancije i međusobnog prihvaćanja postalo je ključno, a kako će se razvijati daljnje reakcije na ovaj slučaj, ostaje da se vidi.
S obzirom na sve ove okolnosti, jasno je da je ovaj slučaj izazvao širu debatu koja nadmašuje samo pojedinca ili jedan incident. On je postavio pitanje o tome kako društvo doživljava strance, imigrante, ali i sam aktivizam u političkim pitanjima. U vremenu kada su protesti i javni izrazi neslaganja s vlašću česti, važno je naglasiti da svaki građanin, bez obzira na nacionalnost ili vjeroispovijest, ima pravo izraziti svoje mišljenje i boriti se za prava koja smatra važnima. Ovaj slučaj također podsjeća na važnost odgovornosti koja dolazi s javnim izražavanjem stava, te kako je važno koristiti platforme za iznošenje poštovanja, a ne za dijeljenje mržnje. Bez obzira na različite stavove, potrebno je izgraditi društvo koje cijeni toleranciju i razumijevanje.
