Dragan Stanković, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RS), iznio je ozbiljne optužbe prema vlastima Sarajeva, tvrdeći da pokušavaju oteti imovinu Republike Srpske. On je naglasio da će institucije RS-a učiniti sve da spriječe bilo kakve pokušaje uzurpacije ili otimanja imovine koja pripada ovom bh. entitetu. Prema Stankoviću, ovo nije prvi put da vlasti u Sarajevu pokušavaju ugroziti imovinska prava Republike Srpske, a on je jasno poručio da takvi pokušaji neće proći bez ozbiljnih posljedica.
Stanković je objasnio da napadi na imovinu RS-a dolaze u različitim oblicima i kroz tri glavna pravca. Prvi pravac je, kako je rekao, povezan s Ustavnim sudom BiH, koji je, prema njegovim riječima, korišten kao instrument za osporavanje prava RS-a na svoju imovinu. Drugi pravac odnosi se na pokušaj uvođenja pojma “državne imovine”, koji, prema Stankovićevim riječima, nije definiran ni u Ustavu BiH niti u zakonodavstvu. Ovaj pokušaj, kako je istakao, predstavlja nelegitiman način uzurpacije prava RS-a.
Treći pravac koji je Stanković spomenuo odnosi se na konkretan slučaj sarajevskog aerodroma, koji je, kako tvrdi, nezakonito preuzeo više od 22.000 kvadratnih metara zemljišta na teritoriji opštine Istočna Ilidža, koje pripada RS-u. Prema njegovim riječima, proširenje aerodromskog kompleksa bez odobrenja ili saglasnosti RS-a predstavlja ozbiljno kršenje zakonodavstva. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), ističe Stanković, preuzela je ovaj slučaj u ruke kako bi dokazala da je ova imovina neprikosnoveno vlasništvo Republike Srpske.
Stanković je upozorio da bi bilo kakvo uzimanje imovine RS-a značilo ozbiljno narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je postavio temelje za teritorijalnu ravnotežu između dva entiteta. Prema njegovim riječima, Federaciji BiH pripada 51 odsto teritorija, dok Republika Srpska ima 49 odsto, te bi bilo kakvo narušavanje tog balansa moglo dovesti do ozbiljnih političkih i pravnih posljedica, koje bi, kako on smatra, mogle ugroziti opstanak same BiH.
Ove izjave Stankovića izazvale su široku reakciju u javnosti, a mnogi smatraju da su izjave direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove pravi odraz trenutne političke napetosti u Bosni i Hercegovini. Otimanje imovine postalo je jedno od ključnih pitanja u političkim sukobima između entiteta, a slučaj sarajevskog aerodroma samo je jedan od primjera gdje se postavlja pitanje nadležnosti i prava na upravljanje imovinom unutar BiH.
Za Republiku Srpsku, ovo pitanje nije samo pravno pitanje, već i simboličko, jer se vidi kao zaštita entitetskih prava i suvereniteta. S druge strane, u Sarajevu se često tvrdi da su takvi postupci neophodni za jedinstvo države, ali kako Stanković tvrdi, bilo kakvo kršenje teritorijalnih prava RS-a može imati dugoročne posljedice na političku stabilnost zemlje.
U zaključku, Stanković je jasno poručio da će Republika Srpska braniti svoja imovinska prava i da neće dopustiti da bilo koji pokušaj otimanja imovine ostane bez odgovora. On je također naglasio da bi svako takvo otimanje imovine bilo opasno za cijeli proces stabilizacije i očuvanja Dejtonskog sporazuma, što bi moglo dovesti do ozbiljnih političkih i pravnih posljedica za Bosnu i Hercegovinu.
Ove prijetnje i ozbiljna upozorenja koja dolaze iz Republike Srpske svakako su izazvala dodatnu napetost u političkom okruženju Bosne i Hercegovine. Stanković je u svojim izjavama naglasio da će vlasti RS-a poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitile svoje interese i prava, uključujući i pravne korake protiv svih onih koji bi pokušali nelegitimno preuzeti imovinu entiteta. U tom kontekstu, postavlja se pitanje koliko su političke stranke unutar Federacije BiH spremne na dijalog i kompromis, s obzirom na to da je u prošlosti često dolazilo do nesuglasica i neslaganja u vezi s raspodjelom imovine i nadležnostima među entitetima. Ovakve političke borbe mogu imati dugoročne posljedice na stabilnost zemlje, jer će daljnji konflikti samo povećavati duboku podjelu između dva entiteta.
Pitanje imovine i njene podjele u Bosni i Hercegovini ostaje jedan od ključnih izazova koji zahtijevaju ozbiljan i promišljen pristup. Dejtonski sporazum postavio je temelje za federalizam, ali je očito da su brojna pitanja vezana uz imovinska prava i teritorijalnu ravnotežu i dalje nespretno regulirana. Sarajevo i Banja Luka kao politički centri različitih entiteta i dalje vode borbu za nadležnosti, što bi moglo ugroziti opstanak bilo kakvog napretka prema stabilnijoj i koherentnijoj BiH. Ovaj slučaj, iako specifičan za sarajevski aerodrom, simbolizira širu sliku političkog okvira u kojem se pitanja prava, imovine i suvereniteta često suočavaju s velikim izazovima. U tom smislu, važno je da se pronađe mehanizam za mirnu i legalnu razradu tih pitanja kako bi se izbjegle još veće tenzije i eventualni eskalacije.
