Ministar Adnan Delić nedavno je najavio važnu promjenu koja će direktno utjecati na obitelji u Federaciji BiH. Naime, u okviru novog zakonodavnog okvira za 2025. godinu, uz povećanje minimalne plaće na 1.000 KM, također dolazi do značajnog rasta dječjeg dodatka. Ovaj dodatak će sada iznositi 190 KM po djetetu, što je gotovo dvostruko više nego prethodnih godina kada je iznosio samo 117 KM. Ove promjene usklađene su s važećim Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom, prema kojem dječji dodatak iznosi 19 posto minimalne plaće.
Odluka o povećanju dječjeg dodatka znači da će cenzus za ostvarivanje prava na dodatak sada biti postavljen na 40 posto minimalne plaće po članu domaćinstva, što iznosi 400 KM. Prema procjenama, u Federaciji BiH živi oko 395.000 djece mlađe od 18 godina. Nažalost, statistike ukazuju na zabrinjavajuće stanje: svako drugo dijete živi na granici siromaštva, dok je svako četvrto dijete ispod granice siromaštva. Ovaj visok postotak siromaštva među djecom ističe hitnost i važnost ovih promjena u zakonodavstvu, koje bi trebale omogućiti većem broju obitelji da ostvare pravo na dječji dodatak.
Uz ove izmjene, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike radilo je i na izmjenama Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom, kako bi se olakšala primjena prava na dječji dodatak. Ključne izmjene uključuju omogućavanje djeci koja boluju od malignih oboljenja ili imaju 100 posto invaliditet pravo na dječji dodatak bez obzira na prihode obitelji. Također, ukinuto je ograničenje prema kojem su naknade na temelju lične invalidnine, tuđe njege i stalne socijalne pomoći ulazile u cenzus, što znači da će ove obitelji sada biti manje opterećene administrativnim preprekama i financijskim teretima.
U izjavi koju je dao ministar Delić, istaknuo je kako povećanje dječjeg dodatka predstavlja važnu mjeru u podršci obiteljima u Federaciji BiH. On je naglasio da su djeca najveće bogatstvo koje društvo ima, a ulaganje u njih nije trošak, već investicija u budućnost. Ministar je također izrazio nadu da će povećanje dječjeg dodatka omogućiti određenom broju obitelji da konačno ostvare pravo na ovu vrstu podrške, posebno zbog rasta praga cenzusa. Delić je podvukao da je ovo samo jedan od koraka u procesu poboljšanja socijalne politike, jer se Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike svakodnevno trude raditi na zakonodavnim rješenjima koja će omogućiti da što više djece u zemlji uživa u ovoj vrsti socijalne pomoći.
Uz sve ove promjene, Ministarstvo rada i socijalne politike, u suradnji s UNICEF-om, radi na izradi studije koja će istražiti mogućnosti uvođenja univerzalnog dječjeg dodatka. Ovaj bi dodatak omogućio svim obiteljima pristup većim iznosima dječjeg dodatka, a kako bi se diferencirali iznosi, planira se primjena različitih platnih razreda, čime bi obitelji s većim potrebama dobile veći iznos pomoći. Kroz ovu studiju, Ministarstvo planira detaljno analizirati kako implementirati sistem koji će omogućiti da djeca iz svih porodica, bez obzira na njihovu ekonomsku situaciju, dobiju određeni iznos dječjeg dodatka, što bi bila važna mjera za smanjenje siromaštva i poboljšanje životnih uvjeta za najmlađe.
U zaključku, povećanje dječjeg dodatka i izmjene zakona koje su najavljene mogu značajno utjecati na životne uvjete djece i obitelji u Federaciji BiH. Ove promjene dolaze u pravo vrijeme, s obzirom na visoku stopu siromaštva među djecom i obiteljima. Uz daljnje unapređenje socijalne politike i suradnju s međunarodnim organizacijama, poput UNICEF-a, postoji stvarna šansa za poboljšanje života mnogih porodica i smanjenje siromaštva među najmlađima.
Osim što će povećanje dječjeg dodatka pružiti značajnu financijsku podršku obiteljima, od velikog je značaja i pristup novim zakonodavnim rješenjima koja će omogućiti da dječji dodatak postane dostupniji svim obiteljima u potrebi. Ovaj korak ne samo da smanjuje administrativne prepreke, već osigurava i dodatnu sigurnost za obitelji koje se bore sa socio-ekonomskim izazovima. Uvođenjem univerzalnog dječjeg dodatka, sve obitelji, bez obzira na njihov socio-ekonomski status, imat će pristup dodatnoj pomoći, čime će se smanjiti razlike u pristupu socijalnoj zaštiti među različitim skupinama stanovništva. Takve inicijative zasigurno će unaprijediti opći životni standard i pružiti stabilnost onima koji su najugroženiji.
Ovakve reforme također pokreću važnu društvenu debatu o dugoročnim investicijama u djecu i mlade. Osiguravanje stabilne socijalne pomoći djeci ne znači samo ispunjavanje trenutnih potreba, već i ulaganje u njihov obrazovni, zdravstveni i socijalni razvoj. S obzirom na to da djeca predstavljaju temelje budućeg društva, ovakvi koraci mogu imati dugoročne pozitivne učinke na cijelu zajednicu, smanjujući siromaštvo i nejednakost te omogućujući jednak pristup obrazovanju i drugim temeljnim uslugama za sve.
