Nedavno je izazvao veliku pažnju e-mail koji je poslao američki konzervativni think-tank Heritage Foundation na nekoliko važnih adresa u Sjedinjenim Američkim Državama. Tema pisma bila je projekat Južne interkonekcije u Bosni i Hercegovini. Ovo pismo nije predstavljalo ništa novo, već je nastavak već poznate taktike i retorike koja uključuje ksenofobične i kontroverzne tvrdnje. Naime, sadržaj pisma bio je skandalozan, a Max Primorac, stručnjak za Balkan pri Heritage Foundationu, u njemu je iznio tvrdnje koje su duboko problematične i uvredljive. On je naime rekao kako se “od kršćana traži da se povinuju muslimanima”, nazivajući Bošnjake “tvrdokornom muslimanskom frakcijom”.
Za ovu situaciju ne iznenađuje činjenica da Primorac ima dugoročnu povezanost s američkim konzervativnim krugovima. I ranije je bio angažiran u administracijama Georgea W. Busha i Donalda Trumpa, gdje je bio poznat po tome što je povezao islamski terorizam s religijom i određenim narodima. Ove kontroverzne izjave zapravo su postale dio njegove taktike u lobiranju za HDZ, čiji je cilj bio mobilizirati podršku za projekte u Bosni i Hercegovini vezane za energetsku infrastrukturu.
U e-mailu, Primorac je povezao projekat Južne interkonekcije s Bošnjacima i optužio ih da pokušavaju dominirati i nametati svoju volju Hrvatima u BiH, što je u suprotnosti sa stvarnim političkim odnosima u zemlji. Naime, kompanija BH Gas koja se bavi projektom, je javno preduzeće čiji je vlasnik Federacija BiH, a upravljanje njome uključuje i HDZ, čime se direktno postavlja pitanje zašto se ta stranka nije uključila u vođenje preduzeća u trenutnoj vlasti. Ove pogrešne tvrdnje i namjera da se povežu s ksenofobičnim narativima stvaraju negativnu sliku o Bosni i Hercegovini i pogrešno informiraju američku administraciju.
Riječ je o veoma problematičnoj taktici u kojoj se kombinira ksenofobija, politička manipulacija i pokušaj stvaranja iskrivljene slike o situaciji u BiH. Činjenica je da Heritage Foundation često koristi takve kontroverzne i netačne interpretacije u pokušaju da stvori podršku za politike koje idu u korist određenim političkim grupama, čak i na štetu interesa BiH. Neke od narednih taktika koje su upotrebljavali uključuju povezivanje BiH s terorističkim prijetnjama. Ovo nije novost, jer je ranije bivša predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, izjavila da u BiH postoji 10.000 terorista, bez ikakvih dokaza, što je postao dio kontinuiranog narativa u hrvatskoj politici prema BiH.
Primorčeva interpretacija muslimana u BiH kao jedinstvene “muslimanske frakcije” koja bi trebala dominirati zemljom je duboko netačna i reflektira upravo tu ideološku platformu koja se koristi kako bi se stvorila negativna percepcija o BiH na međunarodnoj sceni. Ove tvrdnje, koje nisu potkrijepljene stvarnim podacima, samo podupiru nasilni politički diskurs i destabilizaciju političke situacije u regiji.
U ovom trenutku, Bosna i Hercegovina treba reagirati. Diplomatski odgovor iz BiH mora biti brz i jasan kako bi se ispravile netačne i opasne interpretacije sadržane u ovom e-mailu. Prema nekim procjenama, američka administracija možda neće provesti duboko istraživanje o ovom pitanju, jer projekt Južne interkonekcije nije među prioritetima SAD-a, te bi mogli prihvatiti tvrdnje svojih dugogodišnjih suradnika bez provjere činjenica. U tom kontekstu, biće ključno da Bosna i Hercegovina pošalje odgovarajući odgovor koji će razotkriti ove netačne tvrdnje i poslati jasnu poruku o stvarnom stanju u zemlji.
Nažalost, trenutna situacija u bh. diplomaciji ne daje mnogo razloga za optimizam. Pasivnost koju pokazuju pro-bosanske stranke može imati ozbiljne političke posljedice. Sistemski pristup lobiranju trebao bi biti prioritet, jer je važno osigurati da međunarodna zajednica ne bude obmanuta takvim pogrešnim informacijama. Ako se ništa ne poduzme, Bosna i Hercegovina bi mogla suočiti s ozbiljnim dugoročnim posljedicama.
Ukoliko Bosna i Hercegovina ne odgovori na ove netačne tvrdnje koje dolaze izvan njenih granica, može se dogoditi da će takvi narativi postati dominantni u međunarodnoj zajednici. Izostanak odgovora mogao bi dovesti do stvaranja pogrešne slike o BiH kao zemlji u kojoj vladaju konflikti između etničkih grupa, te bi negativne percepcije o Bosni mogle postati prepreka za dalji napredak zemlje na međunarodnoj sceni. Ovaj izazov za diplomaciju BiH u Washingtonu neće biti lak, jer će biti potrebno demistificirati sve lažne tvrdnje koje su se pojavile. Odgovor iz BiH mora biti temeljit, uz jasne dokaze i argumente koji će razbiti mitove o “muslimanskoj frakciji” i povezanosti BiH s terorizmom.
Osim toga, važno je napomenuti da je lobiranje ključni aspekt međunarodnih odnosa i politike, a Bosna i Hercegovina bi trebala bolje organizirati svoj diplomatski aparat kako bi osigurala da se istina o zemlji pravilno prezentira. Zbog toga, sistemski pristup lobiranju je nužan da bi se prevazišle političke prepreke i da bi se spriječile dalje pogrešne interpretacije koje dolaze iz drugih zemalja. Naročito bi trebalo uključiti sve relevantne političke aktere u BiH, kako bi se zajednički izradila strategija koja će unaprijediti odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama i osigurati da BiH bude prepoznata kao stabilna i progresivna zemlja na Balkanu.
Posljedice odustajanja od ovakvih koraka mogu biti katastrofalne za BiH u političkom smislu, a opasnost da se upadne u zamku negativnih stereotipa može značajno utjecati na budućnost zemlje. Proaktivan odgovor na ovaj izazov predstavlja ključ za daljnji razvoj i sigurnost, kao i za očuvanje istinske slike o BiH, daleko od manipulacija i iskrivljenih interpretacija koje dolaze iz stranih izvora.
