Austrijski mediji ovih dana intenzivno prate slučaj 25-godišnje djevojke iz Bosne i Hercegovine koja se suočila s birokratskim izazovima pri pokušaju promjene imena. Hazema, koja živi u Haidu, Gornja Austrija, željela je promijeniti svoje ime u Ema kako bi se osjećala prihvaćenijom u austrijskom društvu i aktivirala u regionalnoj politici.
Razlozi za promjenu imena
Hazema je istaknula da joj postojeće ime konstantno stvara osjećaj nepripadanja:
“Kako se uopšte mogu osjećati punopravnom državljankom, ako me ime konstantno podsjeća da ne pripadam ovdje,” izjavila je za austrijski medij Krone. Promjena imena za nju simbolizira integraciju i uklapanje u novu sredinu, što smatra važnim korakom ka ostvarenju svojih ciljeva.
Reakcija administracije
Kada je Hazema podnijela zahtjev za promjenu imena, naišla je na odbijanje od strane lokalnog administrativnog službenika. Prema njegovom mišljenju, ime Hazema nije pogrdno niti neprimjereno te bi djevojka trebala biti ponosna na svoje ime. U Austriji, procedura promjene imena je jednostavna i košta 14 eura, ali samo ako je riječ o opravdanom razlogu, poput imena koje može izazvati podsmijeh ili diskriminaciju.
S obzirom na to da se Hazemin zahtjev temelji na osobnom osjećaju pripadnosti, a ne objektivnim okolnostima, odbijena je standardna procedura. Umjesto toga, suočava se s dodatnim troškom od 545,60 eura za administrativnu obradu zahtjeva.
Odgovor institucija
Nakon što je slučaj privukao pažnju javnosti, mjesna kancelarija istaknula je da službenik nije bio neprijatan niti pokazao nepoštovanje prema Hazemi. Mediji su prenijeli da je slučaj izazvao raspravu o važnosti imena i identiteta u procesu integracije stranaca u austrijsko društvo.
Širi kontekst
Ovaj slučaj otvara pitanje identiteta i pripadnosti kod imigranata, posebno u društvima poput austrijskog gdje integracija često uključuje prilagodbu kulturnim normama. Promjena imena može biti simbolički čin prilagodbe, ali i kompleksna tema koja uključuje osobne osjećaje i društvene norme prenosi pressmediabih
