Predsjednik Rusije, Vladimir Putin, nedavno je odobrio značajno povećanje vojnog proračuna Rusije za period od 2025. do 2027. godine. Prema novim informacijama, iznos za vojnu potrošnju bit će povećan za 25 posto, što jasno ukazuje na namjeru Kremlja da se pripremi za dugotrajan konflikt, posebno s obzirom na aktualnu situaciju u Ukrajini. Ovaj potez potvrđuje da je ruska strategija za rat u Ukrajini dugoročna, te da predsjednik Putin nije voljan praviti velike ustupke u vojnom smislu, bez obzira na ekonomske i političke pritiske.
Očekuje se da će izdvajanja za vojsku činiti 32,5 posto ukupnog državnog proračuna, što iznosi oko 13,5 trilijuna rubalja, odnosno približno 120 milijardi eura. Ovaj iznos predstavlja povećanje u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznos za vojsku bio 28,3 posto državnog proračuna. Ovaj proračun je značajan ne samo po svojoj veličini, nego i po svojoj tajnovitosti, jer su čak trećina stavki proračuna cenzurirane, što znači da nije sve dostupno javnosti. Činjenica da je vojni proračun postao najtajnovitiji u post-sovjetskoj povijesti samo po sebi ukazuje na ozbiljnost situacije.
Povećanje vojnog proračuna pokazuje da Rusija ozbiljno shvaća dugoročnu strategiju, te je njeno vojno jačanje u središtu državnih prioriteta. Dužnosnici Kremlja ponovili su da je rat u Ukrajini i dalje glavni financijski cilj, što podrazumijeva da će Rusija nastaviti ulagati u vojnu infrastrukturu, dok se istovremeno suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima. Prema najavama, nacionalni deficit bi trebao pasti na 0,5 posto, u odnosu na 1,7 posto predviđenih za tekuću godinu, dok bi državni dug trebao ostati ispod 20 posto kroz sljedeće tri godine.
Uprkos tome, ekonomska situacija u Rusiji nije bez izazova. Najnovije američke sankcije protiv Gazprombanke, koja upravlja transakcijama za rusku naftu i plin, mogu imati ozbiljan negativan utjecaj na rusko gospodarstvo. Dodatno, rubalj je već pao na najnižu razinu u odnosu na dolar u posljednjih nekoliko godina, što stvara dodatne poteškoće za zemlju koja se suočava s međunarodnim sankcijama i padom izvoza.
Međutim, uprkos tim izazovima, Putin i dalje stavlja nacionalnu sigurnost i vojnu moć u središte svog plana za budućnost. Rusi su svjesni da će ova dugoročna ulaganja biti ključna za nastavak njihovih ambicija, kako bi ostali konkurentni u globalnoj geopolitičkoj areni. Također, jasno je da Rusija nije spremna odustati od svojih ciljeva u Ukrajini, unatoč opasnostima i pritiscima s kojima se suočava na svim frontovima.
Ruska vlada, pod vodstvom Vladimira Putina, nastavlja s politikom jačanja svojih vojnih sposobnosti, i to unatoč ekonomskim sankcijama i padovima u rubalju. Ovo jasno pokazuje njihovu namjeru da ne samo da održe svoju vojnu snagu, već i da je prošire, čime šalju poruku Zapadu da ne namjeravaju popustiti pod pritiscima. Zanimljivo je da su sankcije protiv Gazprombanke, koja je ključna za financijske transakcije u sektoru energije, već počele imati negativne posljedice na rusko gospodarstvo. Ove sankcije, koje ciljanju jedan od glavnih mehanizama za financiranje ruskih energetskih resursa, dodatno kompliciraju mogućnost Rusije da dugoročno održava stabilnost svoje valute i financijskog sustava.
Pored toga, Rusija se suočava s rastućim izazovima u održavanju stabilnosti svog gospodarstva. Pad rubalja i očekivani udar američkih sankcija na energetski sektor stvaraju ozbiljan pritisak na domaće gospodarstvo, koje je već pod velikim teretom zbog rata u Ukrajini. Iako Putin naglašava da je vojni proračun ključan za nacionalnu sigurnost, teško je ignorirati činjenicu da bi, u nedostatku ozbiljnijih reformi, rusko gospodarstvo moglo doći pod još veći stres. U tom kontekstu, izuzetno visoka ulaganja u vojnu potrošnju, dok je gospodarstvo pod sankcijama, ostavlja Rusiju u osjetljivom položaju, u kojem se ravnoteža između vojne moći i gospodarske održivosti čini sve krhkijom.
Međutim, Rusija također koristi ovaj vojni proračun kao način da prikrije svoje strateške ambicije na globalnoj sceni. Povećanje vojnih izdvajanja nije samo znak jačanja unutar zemlje, nego i alat za geopolitičku dominaciju. Kroz ovo povećanje proračuna, Rusija pokazuje svoju odlučnost da ostane snažna sila koja će utjecati na globalnu ravnotežu, a najviše u regijama poput Ukrajine i Srednje Azije, gdje se kreiraju ključni geopolitički potezi. Ovaj korak također jasno signalizira da Rusija neće brzo odustati od svojih ambicija u Ukrajini, unatoč povećanom međunarodnom pritisku i padu izvoza.