Faruk Kapidžić, predsjednik Kantonalnog odbora SDA i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, ponovo je privukao pažnju javnosti svojim osvrtom na gostovanje u emisiji Face to Face kod voditelja Senada Hadžifejzovića. Njegov komentar, objavljen na društvenim mrežama, izazvao je rasprave, a Kapidžić nije štedio kritike na račun novinara. Njegove izjave ukazuju na nezadovoljstvo načinom vođenja intervjua, ali i na dublje razlike u percepciji profesionalizma i etike.
Prošlonedjeljni intervju, koji je emitovan na Face televiziji, ostavio je snažan dojam na publiku, ali ne nužno pozitivan kada je riječ o voditelju. Na zvaničnoj stranici emisije komentari gledalaca često su izražavali razočaranje, a kritike su se najviše odnosile na Hadžifejzovićev pristup gostu. Mnogi su ga okarakterisali kao neprikladnog i neprofesionalnog, posebno zbog, kako tvrde, nedostatka ravnopravnog prostora za iznošenje stavova.
Kapidžić se tim povodom oglasio na svom Facebook profilu, naglašavajući da njegovo iskustvo sa Hadžifejzovićem nije bilo ni malo prijatno. Njegove riječi bile su direktne i oštre:
- Prvi susret – Kapidžić ističe da je prilikom prvog gostovanja u emisiji voditelj bio suzdržan jer ga nije poznavao, što je omogućilo neometano iznošenje stavova. Smatra da je upravo to bilo Hadžifejzovićevo prvo “posrtanje” jer mu je omogućio prostor za otvorenu komunikaciju.
- Drugi susret – Pri drugom susretu, kako Kapidžić navodi, situacija se drastično promijenila. Voditelj ga je, s obzirom na ranije iskustvo, pokušao kontrolirati i ograničiti, što je po Kapidžiću predstavljalo drugi veliki propust.
Kapidžić nije stao samo na profesionalnom aspektu kritike, već je oštro komentarisao i Hadžifejzovićev karakter. Izrazio je stav da je novinar, pored profesionalne, izgubio i ljudsku dimenziju: “Osim što je loš kao čovjek, postao je loš i kao novinar.”
Pored toga, Kapidžić je iskoristio priliku da iznese širu poruku, naglašavajući štetnost mržnje u svim njenim oblicima. Njegova tvrdnja da je mržnja najgora bolest i da ima razorne efekte na psihičko, fizičko i profesionalno zdravlje, ukazuje na ozbiljnu poruku koju je želio prenijeti, možda i izvan konteksta samog intervjua.
Ključni zaključci:
- Kapidžićevo iskustvo s Hadžifejzovićem simbolizira sukob između gostiju i medija, gdje se očekuje profesionalni balans, ali često dolazi do suprotnih rezultata.
- Iz Kapidžićevih izjava može se zaključiti njegova frustracija zbog, kako tvrdi, neadekvatnog tretmana i manjka profesionalizma od strane voditelja.
- Šira poruka koju je iznio o štetnosti mržnje upućuje na važnost očuvanja profesionalnog i ljudskog dostojanstva, posebno u javnom prostoru.
Kapidžićev komentar je izazvao podijeljene reakcije: dok ga jedni podržavaju u kritikama na račun voditelja, drugi ga optužuju za preoštru retoriku. Ovaj slučaj ponovo otvara pitanje odnosa između političara i medija, kao i etike u novinarstvu, što su teme koje uvijek iznova privlače pažnju javnosti.
Pored ličnih kritika, Kapidžićev istup ukazuje i na širi problem u današnjem medijskom prostoru – sve češću polarizaciju između medijskih radnika i političara. Takvi sukobi, umjesto da doprinesu kvalitetnoj razmjeni ideja, često rezultiraju međusobnim optužbama i narušavanjem profesionalnog dijaloga. Ovo ne samo da šteti ugledu pojedinaca već i smanjuje povjerenje publike u medije kao ključni izvor informacija. U ovom slučaju, Hadžifejzović je optužen za pristrasnost i netoleranciju, dok Kapidžića prate optužbe za preoštru kritiku, što jasno pokazuje koliko su ovakve situacije kompleksne i osjetljive.
S druge strane, iz Kapidžićevih riječi može se iščitati apel za većom odgovornošću u medijskom prostoru. Iako su njegovi izrazi bili direktni, suština njegovih tvrdnji odnosi se na potrebu za ravnotežom i profesionalizmom u javnim debatama. To uključuje i stvaranje prostora gdje će različita mišljenja biti prihvaćena, a ne gušena. Ovaj incident stoga može poslužiti kao podsjetnik na važnost održavanja visokih standarda kako u novinarstvu, tako i u političkom diskursu, jer oba sektora imaju odgovornost prema javnosti i društvenom interesu.