U središtu diplomatskih napora američke administracije nalazi se kompleksan zadatak: oslobađanje 101 taoca koje palestinska grupa Hamas još uvijek drži u Pojasu Gaze. Među tim taocima nalazi se i sedam američkih državljana, što dodatno povećava pritisak na administraciju predsjednika Joea Bidena da pronađe efikasno rješenje.
Nedavno je Izrael postigao sporazum o primirju u Libanu, a taj korak je izazvao promptnu reakciju američkog predsjednika. Biden je odmah nakon objave ovog sporazuma telefonski kontaktirao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Cilj poziva bio je jasan: ohrabriti i izvršiti dodatni pritisak na izraelsku vladu da prihvati sličan dogovor i s Hamasom, čime bi se olakšala situacija u Gazi i omogućilo oslobađanje zarobljenika.
Ključni američki prioriteti:
- Oslobađanje svih talaca, posebno američkih državljana.
- Postizanje primirja u Gazi, slično kao što je dogovoreno u Libanu.
- Jačanje diplomatskih napora u regiji kako bi se izbjegla dalja eskalacija sukoba.
Iako su dosadašnji pokušaji da se postigne dogovor s Hamasom uglavnom bili neuspješni, posljednja dešavanja nagovještavaju mogućnost promjene situacije. Nakon objave primirja u Libanu, jedan od predstavnika Hamasa signalizirao je spremnost za nove pregovore. Međutim, prepreka u postizanju trajnog rješenja ostaje izraelska politika prema Hamasu. Od početka sukoba, Izrael insistira na potpunom uništenju ove grupe, čak i po cijenu visokog broja civilnih žrtava u Gazi.
Dramatični podaci sukoba:
- Sukob je započeo 7. oktobra 2023. godine i do sada je odnio preko 40.000 palestinskih života.
- Skoro dva miliona ljudi je raseljeno, što stvara humanitarnu krizu ogromnih razmjera.
- Veliki dijelovi Gaze su potpuno uništeni, a budućnost povratka raseljenih osoba ostaje neizvjesna čak i ako se postigne mirovni sporazum.
Uloga Bidenove administracije u ovim pregovorima nije samo humanitarna, već i politička. Predsjednik Biden, koji se približava kraju svog mandata, želi da ostavi snažan diplomatski pečat i osigura mir u regiji prije napuštanja Bijele kuće. Američka vlada intenzivira svoje napore, svjesna da bi uspješan dogovor mogao značajno uticati na percepciju Bidenovog nasljeđa u vanjskoj politici.
Izazovi i mogući ishodi:
- Skepticizam ostaje prisutan zbog prethodnih neuspjelih pokušaja pregovora.
- Hamasova spremnost za razgovore mogla bi predstavljati ključni preokret, ali zahtijeva posredništvo koje je delikatno i zahtjevno.
- Izraelova vlada ostaje pri svom stavu da je jedini cilj eliminacija Hamasa, što otežava pregovarački proces.
Ipak, dok međunarodna zajednica poziva na deeskalaciju sukoba, humanitarna situacija u Gazi pogoršava se iz dana u dan. Ogroman broj žrtava i raseljenih osoba zahtijeva hitnu reakciju. Svaka dalja odgoda pregovora može samo pogoršati postojeće stanje.
U zaključku, budućnost mira u Gazi ovisi o više faktora: američkom diplomatskom pritisku, spremnosti izraelske vlade da kompromituje svoje ciljeve, te otvorenosti Hamasa za konstruktivan dijalog. Ovaj sukob, koji traje već duže vrijeme, mogao bi se približiti prekretnici, ali pod uvjetom da svi uključeni akteri pokažu volju za saradnjom i prepoznaju važnost humanitarne odgovornosti prenosi hayat
