Međunarodni krivični sud (ICC) nedavno je donio odluku koja je izazvala snažne reakcije širom svijeta. Sud je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog navodnih ratnih zločina počinjenih tokom sukoba u Gazi. Prema saopštenju suda, obojica lidera snose krivičnu odgovornost za niz ozbiljnih zločina, uključujući:
- Izgladnjivanje civila kao metod ratovanja,
- Namjerno ubijanje civilnog stanovništva,
- Zločine protiv čovječnosti, te
- Progon i nehumano postupanje.
Izrael već više od godinu dana vodi vojnu kampanju u Gazi, navodeći kao razlog pokušaj eliminacije Hamasa, palestinske militantne grupe koja je izvršila napad 7. oktobra 2023. godine. Ova kampanja rezultirala je smrću desetina hiljada Palestinaca, što je izazvalo međunarodne osude i zahtjeve za pravdom.
Odluka ICC-a izazvala je podijeljena mišljenja među državama. Dok neke zemlje podržavaju sud i njegove naloge, druge su izrazile neslaganje, pa čak i osudu. Nizozemska je među prvim zemljama koje su jasno poručile da će poštovati nalog za hapšenje. Ministar vanjskih poslova Caspar Veldkamp izjavio je da će Nizozemska djelovati u skladu s Rimskim statutom, osnivačkim dokumentom ICC-a. Međutim, zbog njegove podrške presudi, izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar odbio je Veldkampovu planiranu posjetu Izraelu.
Irska je također zauzela čvrst stav. Premijer Simon Harris je istaknuo da će njegova zemlja uhapsiti Netanyahua ako uđe na njihovu teritoriju, naglašavajući podršku međunarodnim sudovima i njihovim odlukama. Sličan stav zauzela je i Belgija, čije je ministarstvo vanjskih poslova naglasilo važnost borbe protiv nekažnjivosti i pozvalo na procesuiranje svih odgovornih za zločine u Gazi. Zamjenica premijera Petra De Sutter je naglasila da Evropa mora podržati odluku ICC-a.
S druge strane, Mađarska je zauzela suprotan stav. Premijer Viktor Orbán oštro je kritikovao odluku suda, nazivajući je pogrešnom. Mađarska ne samo da neće uhapsiti Netanyahua, već mu je uputila otvoren poziv da posjeti Budimpeštu. Orbán je naglasio da će Mađarska podržati Izrael i suprotstaviti se odluci ICC-a.
Njemačka je u početku bila neodlučna. Ministarstvo vanjskih poslova najavilo je da će razmotriti implikacije odluke, dok je vladin glasnogovornik izjavio da je hapšenje teško zamislivo. Međutim, naglašeno je da će Njemačka poštovati međunarodno pravo, što sugerira da bi situacija mogla zavisiti od daljeg razvoja događaja.
Italija je izrazila podršku ICC-u, ali uz određene rezerve. Ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je da sud mora djelovati u pravnom, a ne političkom kontekstu. Iako bi Italija, teoretski, morala izvršiti hapšenje, mnogi italijanski političari smatraju odluku pogrešnom. Zamjenik premijera Matteo Salvini čak je izjavio da bi Netanyahu bio dobrodošao u Italiji.
Situacija u Francuskoj također je složena. Vlada je saopštila da poštuje odluku ICC-a i naglasila svoju podršku međunarodnoj pravdi. Ipak, francuski zvaničnici su istakli da se radi o formalizaciji optužbi, a ne o konačnoj presudi.
U Ujedinjenom Kraljevstvu reakcije su podijeljene. Vlada je potvrdila da će poštovati zakonske obaveze, ali je izbjegla direktno odgovoriti na pitanje hoće li Netanyahu biti uhapšen. Laburistički političari, međutim, naglasili su da je obaveza Britanije jasna prema Rimskoj konvenciji.
Zaključno, odluka ICC-a o izdavanju naloga za hapšenje Netanyahua i Gallanta postavila je važna pitanja o ulozi međunarodnog prava i političkih odnosa. Dok neke zemlje podržavaju sud i njegove naloge, druge to vide kao politički motivisanu odluku. Ova situacija pokazuje koliko je međunarodna zajednica podijeljena po pitanju sukoba u Gazi i odgovornosti za ratne zločine. Iako pravni principi nalažu univerzalnu primjenu zakona, politička realnost često stvara prepreke u njihovom sprovođenju prenosi hayat