Meteorolog Nedim Sladić, poznat po svojim stručnim analizama i doprinosu u oblasti klimatologije, dao je uvid u aktuelne sezonske prognoze vremena i pojasnio njihove mogućnosti i ograničenja. Njegova stručnost, podržana obrazovanjem i članstvom u prestižnim međunarodnim organizacijama, čini ga jednim od najistaknutijih stručnjaka u regiji. Povodom tvrdnji da nas očekuje najhladnija zima u posljednjih 65 godina, Sladić je detaljno objasnio način izrade dugoročnih vremenskih prognoza i razjasnio popularne zablude.
Sezonske prognoze vremena, kako ističe Sladić, imaju prvenstvenu svrhu pružanja informacija nadležnim tijelima, posebno onima koji planiraju energetske resurse. Zemlje sjeverne Evrope, zbog svojih hladnih zima, koriste ove prognoze kako bi predvidjele potrebe za energentima. Ove procjene baziraju se na referentnim periodima, obično u trajanju od 30 godina, u skladu s pravilima Svjetske meteorološke organizacije (WMO). Trenutni referentni period koji se koristi je od 1991. do 2020. godine. Na osnovu tih podataka, izrađuju se planovi koji pomažu u procjeni potencijalne potrebe za energijom u slučaju hladnijih zimskih perioda.
Sladić objašnjava da se dugoročne prognoze temelje na složenim statističkim modelima i simulacijama koje obuhvataju širok spektar podataka. Ovi podaci uključuju:
- Globalne klimatske signale, poput oscilacija u temperaturi okeana,
- Procjenu mogućih vremenskih obrazaca na velikim geografskim područjima,
- Korištenje modela koji omogućavaju višestruke simulacije sezonskih uslova.
Ovi modeli generiraju skup prognoza (tzv. ensemble) koje pomažu u definiranju najvjerojatnijeg scenarija. Primjera radi, ako model predviđa 59% šanse za topliju zimu od prosjeka, to znači da postoji značajna vjerovatnoća da će ukupna temperatura u tromjesečnom periodu biti iznad prosjeka.
Međutim, Sladić naglašava da sezonske prognoze nisu savršene. Njihova pouzdanost često zavisi od globalnih pokretača atmosfere, što zahtijeva detaljno razumijevanje fizičkih interakcija između atmosfere i okeana. Iako su korisne za širu sliku, ove prognoze ne mogu precizno odrediti vremenske uslove za određene datume, što ih čini drugačijim od kratkoročnih vremenskih prognoza.
Kada je riječ o tvrdnjama da nas očekuje najhladnija zima u posljednjih 65 godina, Sladić objašnjava da trenutni modeli ne podržavaju takve tvrdnje. Prema njegovim riječima, aktuelni prognostički modeli i telekonekcije ukazuju na to da će zima 2024/2025. vjerovatno biti toplija od prosjeka iz referentnog perioda, ali možda hladnija u odnosu na prošlu zimu. Ova predviđanja odnose se na ukupni prosjek temperatura za tromjesečni period (prosinac, januar, februar), što ne znači da neće biti povremenih hladnih prodora i mrazeva.
Sladić se osvrnuo i na značaj pravilnog razumijevanja ovakvih prognoza. Sezonske prognoze se odnose na vjerojatnosti za određene trendove, a ne na precizne vremenske uslove za pojedinačne dane. Primjerice, ako se predviđa toplija zima, to ne znači da neće biti hladnih dana s niskim temperaturama.
Zaključno, Sladić je istakao da dugoročne prognoze predstavljaju koristan alat za meteorologe i planere, ali i podsjetio da ih treba interpretirati s oprezom. Iako su ovakve analize korisne za pripremu na sezonske uvjete, one nisu zamjena za kratkoročne prognoze koje pružaju detaljnije i preciznije informacije o vremenskim prilikama. Njegova poruka ljubiteljima zime je da, uprkos signalima za topliju sezonu, povremeni hladni prodori i snježni dani neće izostati ni ove godine.
U svojoj analizi, Sladić također naglašava značaj osposobljenosti i stručnog razumijevanja kada je riječ o sezonskim prognozama. Razumjeti globalne klimatske signale i interpretirati ih u kontekstu lokalnih vremenskih prilika zahtijeva duboko znanje o složenim interakcijama atmosfere i okeana. Ove prognoze ne samo da pružaju uvid u moguće sezonske scenarije, već omogućavaju i pripremu za nepredviđene događaje, kao što su nagle promjene temperature ili intenzivni vremenski obrasci. Za meteorologe i klimatske stručnjake, one su koristan alat koji pomaže u donošenju strateških odluka na nacionalnom i regionalnom nivou.
Šire gledano, Sladić upozorava na izazov sve većeg broja dezinformacija i senzacionalističkih naslova u medijima kada je riječ o prognozama vremena. Ovakvi naslovi često dovode javnost u zabludu, stvarajući nerazumijevanje osnovne svrhe i limita sezonskih prognoza. Umjesto da se fokusira na “najhladniju zimu u posljednjih 65 godina”, ključno je naglasiti potrebe za prilagođavanjem i pripremom na moguće sezonske promjene, bez obzira na to hoće li zima biti blaža ili hladnija od prosjeka. Sladićeva analiza ukazuje na važnost edukacije javnosti o metodologiji izrade vremenskih prognoza, čime se podiže nivo svjesnosti i smanjuje prostor za pogrešna tumačenja.
