Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, nedavno je komentirao svoje političke stavove, uključujući planove u slučaju osuđujuće presude, a također je ponovo naglasio svoje stajalište o budućnosti Bosne i Hercegovine. U njegovoj izjavi, koju je dao srbijanskim novinama Večernje novosti, Dodik je istakao da se ne protivi politici razgraničenja, nego zagovara razjašnjenje nadležnosti između entiteta unutar Bosne i Hercegovine, što naziva “mirnim razlazom” ako to bude potrebno. Međutim, njegova interpretacija političkog okvira BiH izazvala je kontroverze, jer je tvrdio da je Bosna i Hercegovina sastavljena samo od Republike Srpske i Federacije BiH, što je u suprotnosti s činjenicom da BiH uključuje tri konstitutivna naroda i dva entiteta.
Dodiku su također zamjerene njegove tvrdnje o postojanju Republike Srpske prije same Bosne i Hercegovine, jer je to netačno u povijesnom kontekstu. Naime, RS je formirana nakon Daytona, dok je BiH postojala puno prije. Iako Dodik tvrdi da RS nije separatistička tvorevina, njegovi postupci i izjave često ukazuju na suprotnu dinamiku koja uključuje pozive na veću autonomiju ili potpuni razlaz u budućnosti. Ipak, on ustrajava u tome da Republika Srpska ima pravo upravljati svojim nadležnostima u okviru Ustava, ali naglašava da ukoliko to bude onemogućeno, to može rezultirati mirnim razlazom.
Komentirao je i izjavu ministra obrane BiH, Zukana Heleza, koji je upozorio da bi eventualno otcjepljenje od BiH moglo dovesti do rata. Dodik je to osudio, tvrdeći da su te izjave zapravo propaganda i da potiču sukobe, dok su političke poruke iz Federacije BiH, prema njegovom mišljenju, usmjerene na destabilizaciju srpskih interesa.
Dodikov najnoviji istup također se odnosi na tekući proces protiv njega zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika BiH, što je izazvalo daljnje političke turbulencije u zemlji. U tom kontekstu, predsjednik RS-a je potvrdio da ima plan B ako bi bio osuđen. Taj plan, prema njegovim riječima, nije usmjeren samo na njegov osobni politički opstanak, već na zaštitu interesa Republike Srpske i srpskog naroda u BiH. Dodik smatra da bi presuda protiv njega bila politički motivirana i upozorava da bi se takvim postupkom otvorio prostor za eliminaciju bilo kakve političke borbe za srpski nacionalni interes.
Iako mnogi njegovi politički protivnici smatraju da je njegova politika prema BiH destruktivna, Dodik je odlučan u tome da će se boriti za nacionalne interese Republike Srpske i da neće dozvoliti da u njegovoj političkoj misiji bude zaustavljen. Također, ponovio je svoje stajalište o referendumu, naglašavajući da bi to mogao biti način za ostvarenje mirnog razlaza u budućnosti.
U intervjuu je spomenuo razgovore koje je imao s europskim liderima, među kojima je i tadašnji predsjednik Slovenije Borut Pahor, koji je sugerirao da bi EU podržala ideju mirnog razdvajanja ako BiH ne bi mogla funkcionirati kao jedinstvena država. Dodik je tada bio otvoren za tu ideju, ali su drugi politički lideri BiH, poput Šefika Džaferovića i Željka Komšića, oštro odbili takav prijedlog. Dodik tvrdi da je taj prijedlog tada bio odbačen iz političkih razloga, ali on i dalje vjeruje da će BiH jednog dana “nestati”, dodajući da su postojeće prijetnje o ratu u tom kontekstu besmislene.
Za Dodika, mirni razlaz i eventualni referendum ostaju ključni alati političke borbe za interese Republike Srpske, a cijeli proces vidi kao neizbježan korak prema budućnosti BiH. On smatra da će ovaj proces doći na dnevni red kad se uvjeti za to, prema njegovom mišljenju, konačno stvore.
Dodik također ističe da su njegovi politički potezi usmjereni na zaštitu interesa Republike Srpske, te da svaki njegov korak ima za cilj jačanje pozicije entiteta na međunarodnoj sceni. U tom kontekstu, on je u više navrata naglašavao kako je Republika Srpska potpuno posvećena dejtonskom okviru i njegovom tumačenju, koje podrazumijeva ravnotežu između entiteta unutar BiH. Ipak, Dodik vidi nepopustljivost vlasti u Sarajevu kao ozbiljnu prijetnju stabilnosti BiH, jer, prema njegovim riječima, vlasti u Federaciji ne poštuju ravnotežu koja je postignuta Dejtonskim mirovnim sporazumom.
U posljednje vrijeme, Dodik je bio kritičan prema visokim predstavnicima međunarodne zajednice, optužujući ih za antisrpsko djelovanje i za miješanje u unutarnje poslove BiH. Smatra da BiH treba biti prepuštena internim pitanjima bez vanjskog utjecaja, te je često pozivao na veću političku autonomiju i suverenitet Republike Srpske. Za njega, svaki pokušaj daljnje centralizacije ili jačanja institucija u Sarajevu predstavlja prijetnju postojećem ustavnom uređenju, a njegov cilj je očuvanje političke i kulturne autonomije Republike Srpske unutar BiH.
Zbog toga Dodik neprestano ističe kako se ne protivi BiH kao državi, ali samo pod uvjetom da se poštuju ustavne odredbe koje omogućuju jednakost i ravnotežu svih naroda unutar nje. Ako bi bilo koji entitet ili narod pokušao nametnuti svoju dominaciju, smatra Dodik, tada bi BiH postala neodrživa. U tom smislu, mirni razlaz predstavlja njegovu dugoročnu opciju ako BiH ne bude u mogućnosti osigurati ravnotežu i poštovanje prava svih konstitutivnih naroda.
