Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) nedavno je dostavila Tužilaštvu Bosne i Hercegovine sve prikupljene informacije u vezi s revizijom presude Međunarodnog suda pravde u Hagu, po tužbi BiH protiv Srbije. Ovaj potez usmjeren je na rasvjetljavanje okolnosti oko zahtjeva za reviziju presude koji je u prošlosti izazvao velike polemike u javnosti, posebno s obzirom na ulogu Bakira Izetbegovića u tom procesu.
Tužilaštvo BiH dalo je nalog SIPA-i da prikupi sve relevantne dokumente i informacije u vezi s ovim slučajem. Ova istraga započela je 2017. godine, nakon što je predmet službeno otvoren na osnovu prijave koja je stigla putem e-pošte, a koja je u vezi s postupcima Bakira Izetbegovića i drugih osoba. SIPA je tako u augustu prošle godine zatražila dokumente od Predsjedništva BiH, čiji su službenici odmah reagirali i dostavili tražene informacije.
Međunarodni sud pravde u Hagu je ranije odbacio zahtjev za reviziju presude koju je Bosna i Hercegovina podnijela protiv Srbije, optužujući je za agresiju i genocid. Ovaj zahtjev za reviziju predložio je i zagovarao Bakir Izetbegović, lider Stranke demokratske akcije (SDA), koji je u tom periodu organizovao okupljanje bh. patriota i političara u sarajevskoj Vijećnici kako bi dobio podršku za taj korak. Međutim, ono što je tada ostalo prešućeno, prema tvrdnjama mnogih, jeste činjenica da Sakib Softić, tadašnji predstavnik BiH pred sudom u Hagu, nije imao legitimitet za podnošenje zahtjeva za reviziju. Ova informacija, koju Izetbegović nije objavio, dovela je do odbacivanja zahtjeva i izazvala niz reakcija u javnosti. Mnogi ovaj postupak smatraju jednom od njegovih najvećih grešaka ili, prema nekim tumačenjima, izdajom bošnjačkog naroda, dok postoje i teorije da je odluka o prešućivanju informacija bila dogovorena sa Srbijom.
U zahtjevu SIPA-e, koji je poslan Predsjedništvu, tražene su informacije o ulogama Bakira Izetbegovića, Dževada Mahmutovića, Elvira Čamdžića i Sakiba Softića u vezi sa slučajem iz 2017. godine. Konkretno, interesovalo ih je koje su funkcije, pozicije i zadatke obavljale navedene osobe u tom periodu. Pored toga, zatražene su i informacije o članovima ekspertne grupe za reviziju presude, koja je bila zadužena za izradu pravne strategije i predstavljanja Bosne i Hercegovine pred sudom.
Prema izvorima bliskim ovom slučaju, svi traženi podaci prikupljeni su i proslijeđeni Tužilaštvu BiH krajem prošle godine. Dokumentacija je obuhvatila i dodatne informacije o stručnim savjetnicima Bakira Izetbegovića koji su bili uključeni u donošenje odluka u vezi s revizijom presude. Naime, prema tvrdnjama mnogih analitičara i pravnih stručnjaka, ovlasti za podnošenje zahtjeva za reviziju izdate su iz Izetbegovićevog kabineta, uprkos tome što je Softićev mandat u Hagu već bio istekao.
Na osnovu ovog razvoja događaja, Međunarodni sud pravde odbacio je zahtjev za reviziju presude. Odluka Suda izazvala je žestoke reakcije u javnosti, posebno među bošnjačkim građanima koji su slučaj revizije posmatrali kao pravnu borbu za priznanje zločina i pravdu za žrtve. Reakcije su bile dodatno potaknute Izetbegovićevim tvrdnjama na skupu u Vijećnici, gdje je izjavio da Softić ima legitimitet da podnese zahtjev te da nije bilo nikakvih proceduralnih prepreka. U to vrijeme mnogi su smatrali da je njegovo ponašanje predstavljalo manipulaciju i nepoštivanje javnosti i naroda, čime su se dodatno narušili međusobni odnosi i povjerenje u institucije.
Danas se, s prikupljenim informacijama i dokumentacijom koja se nalazi u posjedu Tužilaštva BiH, očekuje dalja istraga koja bi trebala rasvijetliti okolnosti i odgovornost pojedinaca uključenih u postupak revizije. Ovaj slučaj ima nekoliko ključnih implikacija:
- Pitanje pravnog legitimiteta: Revizija zahtijeva jasno definisan mandat i pravne osnove, a postupci koji ne poštuju te principe mogu narušiti međunarodni kredibilitet države.
- Uloga političkog vođstva: Lideri moraju biti svjesni odgovornosti koju imaju prema građanima, posebno kada su u pitanju pravni i politički procesi od nacionalnog značaja.
- Prava žrtava: Svaki postupak koji može uticati na ishod priznavanja zločina ili ostvarivanje pravde treba biti vođen s punim poštovanjem prema žrtvama i bez prikrivanja istine.
U zaključku, postupak revizije presude koji je vodio Bakir Izetbegović još uvijek je otvoreno pitanje koje zahtijeva dodatna pojašnjenja i odgovore od strane institucija. Ovaj slučaj naglašava važnost transparentnosti i odgovornosti političkih lidera, kao i neophodnost poštovanja pravnih procedura. SIPA i Tužilaštvo BiH trenutno rade na istrazi koja bi mogla imati dalekosežne posljedice za pravosudni sistem i javno povjerenje u institucije BiH.