Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i lider Naroda i pravde (NiP), u nedavnom intervjuu iznio je niz važnih stavova o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, naglasivši izazove unutar državne koalicije, složene odnose sa susjednim zemljama, te utjecaj Rusije na unutrašnju stabilnost zemlje. On je posebno apostrofirao nužnost zajedničkog djelovanja unutar BiH za napredak na evropskom putu i jasno označio elemente koji narušavaju unutrašnju političku koheziju.
Konaković je izjavio da, iako se na državnom nivou dogovori često ne postižu, nije u potpunosti uvjeren da će budući sastanak lidera probosanskog bloka riješiti ključna pitanja. Ističe da “dejtonska struktura BiH omogućava blokade svakome ko to želi” te je potreban potpuni konsenzus za napredak u vezi s pitanjima važnim za evropski put Bosne i Hercegovine. Ovakav složen politički sistem, prema njegovim riječima, koristi političkim akterima iz Republike Srpske, posebice Miloradu Dodiku, čije aktivnosti i veze s Rusijom predstavljaju ozbiljnu prepreku za BiH. Dodik više nije potpuno suveren u donošenju vlastitih odluka; umjesto toga, postao je izvršitelj interesa Moskve, koja, kako Konaković naglašava, ima jasne ciljeve protiv integracije BiH u EU.
Ministar vanjskih poslova BiH osvrnuo se na optužbe koje dolaze od strane Dodika i njegovih saradnika, tvrdeći da NiP i drugi probosanski politički subjekti ne djeluju iza leđa već se otvoreno suprotstavljaju pokušajima destabilizacije države. Posebno ga iznenađuje Dodikovo stavljanje interesa građana Republike Srpske ispod interesa Ruske Federacije, čime, po Konakoviću, direktno radi protiv svojih birača. Dodikove veze s Moskvom, uključujući njegovu prisutnost na događajima poput BRICS samita, predstavljaju simbolično “vezivanje” politike Republike Srpske uz ruske interese.
Jedan od ključnih izazova, kako navodi Konaković, odnosi se na donošenje zakona u parlamentu, gdje se zakoni od iznimne važnosti za evropski put BiH teško usvajaju. U vezi s tim, ministar naglašava da ni jedan zakon nije usvojen s ciljem pogodovanja pojedincima, već u interesu svih građana. Neki od tih zakona uključuju reforme pravosuđa, zaštitu ličnih podataka i pravila koja približavaju BiH evropskim standardima, kao što su zakon o sudovima, te izborni zakon koji bi regulisao presude Evropskog suda za ljudska prava.
Konaković iznosi tvrdnje da postoje osobe u BiH koje rade po nalogu BIA-e, srbijanske obavještajne agencije, s ciljem destabilizacije ključnih institucija poput Ustavnog suda BiH i Ureda visokog predstavnika (OHR). Prema njegovim riječima, određeni bivši pripadnici sistema iz vremena Jugoslavije zadržali su utjecaj u političkom životu BiH i djeluju unutar različitih struktura s ciljem podrivanja bh. institucija i suvereniteta. Pronalazak tih “ubačenih elemenata” trenutno je jedan od prioriteta probosanskog bloka, a kako tvrdi, rezultati tih analiza bit će predstavljeni javnosti.
Govoreći o izazovima u vezi s imenovanjima na ključne pozicije unutar federalne policije i obavještajnih agencija, Konaković se protivi prijedlogu HDZ-a da imenovanja budu isključivo na etničkoj osnovi, napominjući da se preferira imenovanje kompetentnih i profesionalnih osoba, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Posebno se osvrnuo na situaciju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), gdje je policijski aparat dominantno sastavljen od osoba hrvatske nacionalnosti, no, prema njegovom mišljenju, kantonalna policija nije pokazala snagu u upravljanju lokalnim problemima, što dodatno potkrepljuje njegov stav protiv etničkih kriterija.
Konaković je također naglasio potrebu za reformom Ustavnog suda BiH prije potencijalnog ulaska zemlje u EU, kao i imperativ da se smijeni Zoran Galić, čiji status u federalnim strukturama sigurnosti stvara dodatne kontroverze. Smatra da nezavisni odbor treba preuzeti odgovornost i donijeti konkretne preporuke za Galićevu smjenu, te ukazuje na otežan proces donošenja ovakvih odluka zbog čestih opstrukcija. S obzirom na situaciju u HNK-u i drugim kantonima, smatra da hitno treba postaviti adekvatne ljude na odgovorna mjesta, kako bi se riješili sveprisutni izazovi u oblasti sigurnosti.
U kontekstu daljnjeg razvoja odnosa između BiH i Hrvatske, osvrnuo se na nedavnu izjavu sekretara HNS-a o potencijalnom osnivanju hrvatske republike u BiH ukoliko Evropski sud za ljudska prava donese presudu u slučaju Kovačević. Konaković ističe da je osnivanje takvog entiteta protiv interesa Bosne i Hercegovine te da se BiH s takvim zahtjevima suočila i u prošlosti. Siguran je da će, ukoliko do takvog scenarija dođe, državne institucije i međunarodni partneri pružiti snažan odgovor kako bi se očuvao integritet zemlje.
Konaković zaključuje da BiH ima dovoljno kapaciteta i međunarodnu podršku za odgovor na bilo kakav secesionistički pokret i izražava vjeru da državne institucije imaju dovoljno snage da se nose sa svim izazovima, uključujući one koji dolaze iznutra. Navodi da, iako proces evropske integracije BiH zahtijeva brojne kompromise i sporazume, probosanski politički akteri ostaju čvrsti u zaštiti suvereniteta i budućnosti BiH unutar evropske zajednice, te da su svi oni koji rade protiv tih ciljeva identifikovani i pod budnim okom državnih sigurnosnih struktura.
