Od početka najnovije agresije na Gazu, arapske zemlje su se uglavnom držale pasivno, često zadovoljavajući se samo iznošenjem osuda i poziva na smirenje. Međutim, nekoliko država je otvoreno izrazilo neslaganje s palestinskim otporom, među kojima se posebno ističu Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE). Kako su sukobi odmicali, postajalo je sve jasnije da su pojedine arapske zemlje imale mnogo dublju ulogu u podršci izraelskoj agresiji nego što su to priznavale, iako su javno poricale bilo kakvu povezanost.

U početku su reakcije arapskih država bile prilično ograničene. Većina je samo pozivala na prestanak sukoba, naročito nakon početnih borbi u okviru operacije Poplava Al-Aksa, dok su zemlje poput Iraka, Alžira, Tunisa i Libije osudile izraelsku okupaciju kao glavnog krivca za eskalaciju nasilja. Suprotno njima, pojedine države su bile mnogo manje spremne da osude Izrael i čak su izrazile kritike prema palestinskim snagama otpora.

Arapska liga je osudila nasilje sa obe strane, ali nije zauzela jasan stav. Oni su pozivali na zaštitu civila, oslobađanje svih zatvorenika i postizanje mira, ali ove izjave su bile više formalne nego što su imale stvarni uticaj. Mnoge palestinske grupe, kao i arapski analitičari, smatrale su ovakvu reakciju slabom i neadekvatnom. Neki su čak predložili da se Arapska liga preimenuje u Arapsku ligu izdajnika, zbog njenog nedelotvornog odgovora na situaciju.

Kada su u pitanju Ujedinjeni Arapski Emirati, oni su od početka zauzeli izrazito procionistički stav. Vlada Emirata nije samo kritikovala palestinski otpor, već je i otvoreno stala uz Izrael. Njihov predstavnik u UN-u javno je osudio Hamas, što je mnogi tumače kao jasnu podršku izraelskoj agresiji. Osim toga, UAE je pružao vojnu i logističku podršku Izraelu, omogućavajući transport oružja preko svojih teritorija, pa čak i dopremanje oružja kupljenog iz Srbije. Sve ovo je rezultiralo ozbiljnim optužbama protiv Emirata, jer su postali ključni saveznik izraelskom režimu. Čak su se pojavile informacije da izraelski vojnici koriste Dubai kao destinaciju za odmor nakon operacija u Gazi, dok je svaki oblik podrške Palestini u Emiratima strogo kažnjavan.

Bahrein, slično kao i UAE, bio je jedan od prvih koji su osudili palestinski pokret otpora. Prestolonaslednik Bahreina je čak nazvao operaciju Poplava Al-Aksa varvarskom, jasno stavljajući do znanja da Bahrein podržava izraelsku stranu u sukobu. Ova politika je Bahrein učinila jednim od najbližih saveznika UAE u regionu, i njihova saradnja u osudi Palestinaca nije prošla neopaženo.

Saudijska Arabija je takođe pokazala sklonost prema Izraelu. Iako su saudijske vlasti pokušale da prikažu neutralnost, posebno u vezi sa normalizacijom odnosa sa Izraelom, mnogi smatraju da je njihova podrška izraelskoj strani očigledna. Saudijska Arabija je, poput UAE, omogućila korišćenje svoje teritorije za transport robe prema Izraelu. Istovremeno, saudijski mediji, posebno kanali Al-Arabiya i Al-Hadath, bili su izloženi žestokim kritikama zbog njihovog proizraelskog izveštavanja. Ovi mediji su, prema tvrdnjama mnogih, prenosili isključivo cionističke narative i opravdavali izraelske akcije. Palestinske grupe su pozvale na bojkot ovih kanala, optužujući ih za saradnju sa okupacionim režimom.

Na drugoj strani, Egipat je takođe imao ključnu ulogu u održavanju blokade Gaze. Iako se geografski nalazi najbliže palestinskoj enklavi, Egipat je aktivno podržavao blokadu i ograničavao protok pomoći Palestincima. Mnogi Egipćani su kritikovali ovu politiku, ali je režim predsednika Sisija ostao nepopustljiv, omogućavajući Izraelu ne samo logističku već i obaveštajnu podršku.

Uz sve ovo, postoje i dokazi o stvaranju kopnenog mosta između Emirata, Saudijske Arabije i Jordana, preko kojeg su roba i oružje stizali do Izraela. Iako su zvanične vlasti Jordana demantovale ove tvrdnje, brojni izveštaji iz izraelskih medija su pokazali suprotno, ukazujući na postojanje transportnih ruta koje prolaze kroz ove zemlje. Uprkos protestima unutar Jordana, ova ruta je nastavila da funkcioniše, čime je dodatno olakšana opskrba izraelskih snaga.

U zaključku, iako su mnoge arapske zemlje javno osudile agresiju, njihova stvarna uloga na terenu pokazala je drugačiju sliku. Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Saudijska Arabija, pa čak i Egipat, aktivno su podržavali Izrael kroz različite vidove saradnje, od logističke podrške do političkih osuda palestinskog otpora. Dok su neke arapske zemlje izrazile solidarnost sa Palestincima, mnoge druge su, kroz svoje postupke, pokazale suprotnu nameru, što je dovelo do ozbiljnih kritika i optužbi za izdaju palestinskog naroda prenosi saff.ba

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here