U islamu, dova (molitva) predstavlja jednu od najvažnijih duhovnih praksi koju vjernici koriste kako bi se obratili Allahu. Kroz dovu, muslimani mogu tražiti oprost, pomoć, uputu ili bilo koju drugu blagodati u svom životu. Dova nije samo forma vjerskog izražavanja, već je i most koji povezuje vjernika s njegovim Gospodarom, posebno u onim trenucima kada je Allah obećao da će se najviše odazvati na molitve. Prema učenjima Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, postoje specifična vremena i prilike kada je dova najprihvaćenija.
Jedno od tih posebnih vremena je praskozorje. U suri Ez-Zarijat, Allah opisuje svoje iskrene robove riječima: “I u praskozorje su oprost grijeha tražili.” Ovo naglašava važnost ovog perioda za traženje oprosta i moljenje Allaha. Prema hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre, radijellahu anhu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Naš Gospodar se spušta na najniže nebo svaku noć, kada nastupi njena posljednja trećina, i govori: ‘Ko Mi se moli, pa da mu se odazovem? Ko traži od Mene, pa da mu dam? Ko Me moli za oprost, pa da mu oprostim?’” Ovaj hadis jasno ističe kako je posljednja trećina noći posebno vrijeme kada Allah uslišava dove svojih robova.
Još jedno povoljno vrijeme za dovu je pred kraj obaveznih namaza, tačnije prije selama. Ebu Umame el-Bahili prenosi da je neko upitao Poslanika kada se dova najviše prima, na što je on odgovorio: “Pred kraj noći i pred kraj obaveznih namaza.” Ibnul-Kajjim tumači ovaj hadis, kazujući da se može odnositi i na period poslije selama, ali i na vrijeme neposredno prije selama, dok je njegov učitelj, Ibn Tejmijje, smatrao da se ovo vrijeme odnosi na trenutak prije selama. Bez obzira na tačno značenje, jasno je da je ovaj trenutak izuzetno važan za iskrenu dovu.
Nadalje, vremenski period između ezana i ikameta također se spominje kao izuzetno povoljno vrijeme za upućivanje dove. Enes, radijellahu anhu, prenosi da je Poslanik rekao: “Dova se ne odbija između ezana i ikameta, pa dovite tada.” Ovaj kratki vremenski okvir, kada se vjernici pripremaju za namaz, predstavlja priliku da se mole Allahu za oprost, pomoć ili bilo koju drugu blagodati.
Pored toga, dova je izuzetno moćna prilikom poziva za namaz, tj. učenja ezana. Sehl b. Sa’d prenosi hadis gdje Poslanik kaže: “Dvoje se ne odbija: dova prilikom poziva (ezana)…” Ovaj trenutak je poseban, jer ezan označava početak ibadeta i poziva muslimane na namaz, stoga se preporučuje da vjernici iskoriste ovaj blagoslovljeni trenutak za upućivanje svojih molbi Allahu.
Još jedno vrijeme koje je povoljno za dovu je prilikom kiše. Kiša u islamu nosi simboliku milosti i blagoslova, a Poslanik je rekao: “Dvoje se ne odbija, ili vrlo rijetko se odbija: …dova prilikom kiše.” Ovaj hadis pokazuje kako kišni trenuci nisu samo fizički blagoslovi, već i prilike kada je dova posebno uslišena.
Također, tokom noći postoji jedan trenutak u kojem, ako vjernik uputi dovu, ona će biti uslišana. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Tokom noći ima jedan period u kojem, ako vjernik bude molio za dobro ovoga ili Onoga svijeta, biće mu uslišano. Taj trenutak se nalazi u svakoj noći.” Iako se tačan trenutak ne zna, potiče se da vjernici mole Allaha tokom noći s nadom da će njihove molbe biti primljene.
Pored noći, petak također nosi poseban čas kada je dova najprihvaćenija. Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik kazao: “U njemu (petku) ima jedan čas, ako rob, musliman, koji klanja namaz, Allaha za nešto zamoli, On će mu to i dati.” Ovaj poseban trenutak, iako kratak, pruža jedinstvenu priliku da vjernici dobiju ono što mole.
Štaviše, dova na sedždi je izuzetno preporučena. Poslanik je rekao: “Rob je najbliži Allahu kada je na sedždi i zato tada najviše dovu upućujte.” Ovaj fizički čin poniznosti, gdje vjernik spušta svoje lice na tlo, simbolizuje potpunu predanost Allahu, što dovu čini posebno snažnom u tom trenutku.
Dan Arefata, koji pada tokom hadža, također se spominje kao vrijeme kada je dova najprihvaćenija. Poslanik je rekao: “Najbolja dova je na dan Arefata.” Ovaj dan, koji je ključan za muslimane koji obavljaju hadž, ali i za one koji poste, pruža izuzetnu priliku za duhovno čišćenje i upućivanje molbi.
Još jedno posebno vrijeme za dovu je kada vjernik moli za svog brata muslimana u njegovom odsustvu. Prema hadisu, melek rekne: “I tebi isto tako!” što pokazuje kako je iskrena dova za druge blagoslovljena i za onog ko je upućuje.
Konačno, dova nevoljnika i onih kojima je učinjena nepravda ima posebnu težinu. Allah se odaziva na molbe nevoljnika, kao što se spominje u Kur’anu: “Onaj koji se nevoljniku, kad mu se obrati, odaziva, i koji zlo otklanja.” Isto tako, dova osobe kojoj je učinjena nepravda je posebno snažna, jer između nje i Allaha nema prepreke.
U zaključku, vrijeme i okolnosti u kojima se dova uputi imaju značajnu ulogu u njenom primanju. Ovi specifični momenti, koje je Poslanik preporučio, pružaju priliku vjernicima da intenziviraju svoje molbe i približe se Allahu. Svaka dova, bilo da se upućuje u gluho doba noći, za vrijeme kiše ili pred kraj namaza, pruža vjernicima šansu za oprost, milost i ispunjenje njihovih želja.
