Na svom Instagram profilu, Senad Iljazović je podijelio vlastitu računicu o tome koliko je, prema njegovom iskustvu, potrebno za život u Njemačkoj s prosječnom platom. Prema njegovim riječima, zarada iznosi 2200 eura mjesečno, a kada se uzmu u obzir svi troškovi, preostaje minimalan iznos za život. Iljazović je naveo specifične stavke troškova, uključujući:
- 700 eura za stanarinu,
- 200 eura za automobil,
- 50 eura za gorivo,
- 400 eura za hranu,
- 300 eura za kredit i osiguranje,
- 100 eura za mobilni telefon,
- i još 200 eura pod kategorijom „razno“.
Na kraju ove računice, prema Iljazoviću, ostaje svega 250 eura za dodatne troškove i „preživljavanje“ do kraja mjeseca.
Njegov post izazvao je veliki interes na društvenim mrežama, sa preko 1000 komentara. Rasprava je podijelila korisnike na dvije grupe – one koji se slažu s njegovim procjenama i one koji smatraju da je ova računica pretjerana ili netačna. Kritičari su postavljali pitanja poput: „Ko troši toliko na kredit?“ ili „Kako je moguće da toliki novac ide na osnovne životne potrebe?“
Neki od komentara pružaju primjere drugačijeg iskustva života u Njemačkoj ili drugim zemljama, navodeći da su troškovi u nekim situacijama daleko niži. Na primjer, jedan korisnik je naveo: „Žena i ja živimo u Austriji s ukupno 3500 eura mjesečno, i pored svih troškova imamo dovoljno za godišnji odmor i odličan život.“ Drugi korisnici naglašavaju da je život u zemljama poput Srbije ili Bosne i Hercegovine teži zbog nižih plata i viših troškova u odnosu na zapadne zemlje.
Među komentarima se izdvajaju i stavovi o prioritetima u trošenju novca. Neki smatraju da je problem u tome što ljudi s Balkana, nakon što se presele u Njemačku, ulažu mnogo novca u luksuzne automobile, što je, prema njihovim riječima, „prva greška“. Istovremeno, drugi korisnici ističu da je moguće uštedjeti značajne iznose u Njemačkoj, čak i uz skromniju platu.
Međutim, ne slažu se svi s ovim pesimističnim prikazom. Neki od komentara su optimističniji: „Meni je super, dvije godine sam u Njemačkoj i uštedio sam više nego što sam mogao sanjati dok sam živio u Srbiji.“ Pojavljuju se i izjave da je Iljazovićev primjer specifičan i ne odražava stvarno stanje za sve ljude. Neki preporučuju da se „oni koji misle da im je loše u Njemačkoj jednostavno vrate na Balkan“.
Prosječne plate i troškovi u Njemačkoj
Prema izvještaju iz 2023. godine, prosječna plata u Njemačkoj iznosi bruto 3.975 eura mjesečno, što godišnje iznosi oko 47.700 eura. Minimalna zakonska plata iznosi 2.100 eura. Iako se visina plate značajno razlikuje zavisno od zanimanja, u sektoru zdravstva i IT industriji primanja mogu doseći do 7.700 eura mjesečno.
Troškovi života također variraju u zavisnosti od regije. Na primjer, Minhen je jedan od najskupljih gradova za život, s cijenom od 21,01 eura po kvadratnom metru za stan u novogradnji. To znači da stan od 80 kvadrata može koštati 1.680 eura mjesečno, ne uključujući komunalije. Iza Minhena, po skupoći stanovanja slijede Berlin i Frankfurt na Majni.
Razlike u troškovima po regijama
Dok su neki dijelovi Njemačke znatno skuplji od prosjeka, postoje regije gdje su troškovi života niži. Prema istraživanju, najjeftinija mjesta za život su okruzi Fogtland u Saksoniji i grad Grajc u Tiringiji, gdje su troškovi oko 9,5 posto ispod nacionalnog prosjeka.
Kada se isključe troškovi stanovanja, Štutgart je najskuplji grad za život, ali za samo 4,2 posto iznad prosjeka. Minhen, iako ima najviše stanarine, po ostalim troškovima ne odstupa značajno od prosjeka.
Zaključak
Iljazovićeva objava izazvala je mnoge diskusije o stvarnim troškovima života u Njemačkoj. Dok se neki slažu s njegovom računicom i osjećaju da život u Njemačkoj ne nudi veliku finansijsku slobodu, drugi smatraju da je moguće živjeti dobro, čak i uštedjeti, uz pravilno upravljanje troškovima. Na kraju, iskustva su različita, ali jedno je sigurno – troškovi života značajno variraju zavisno od lokacije, stila života i postavljenih prioriteta.
Kada su u pitanju troškovi života, međutim, treba imati na umu da su često ogromne razlike u prihodima između velikih gradova i pasivnih krajeva, te između nekadašnje Zapadne i Istočne Njemačke piše Krstarica.
