Bosna i Hercegovina je u protekloj godini uvezla vodu u vrijednosti od 34,8 miliona KM, a najveće količine stigle su iz Hrvatske, Srbije, ali i iz zemalja poput Turske, Francuske i Slovenije. Ova činjenica ukazuje na značajnu zavisnost Bosne i Hercegovine od uvoza vode, što otvara pitanja o domaćim kapacitetima za proizvodnju i distribuciju.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2023. godini uvezeno je ukupno 60.479.292 kilograma vode. S druge strane, iz Bosne i Hercegovine je izvezeno 49.346.195 kilograma vode, što znači da je količina uvoza nešto veća od izvoza. Ono što posebno privlači pažnju jeste razlika u vrijednosti između uvoza i izvoza. Voda koja se uvozi u BiH ima znatno veću cijenu od one koja se izvozi, što se može zaključiti iz podataka o ukupnim količinama i novčanim vrijednostima uvoza i izvoza.
Jedan od glavnih uvoznika vode u Bosnu i Hercegovinu je kompanija “Sarajevski kiseljak”, koja je iz Zagreba uvezla vodu u vrijednosti od 10,1 milion KM. Drugi veliki uvoznik je kompanija “Old-Gold Komerc” iz Bijeljine, koja je iz Srbije uvezla vodu u vrijednosti od 9,6 miliona KM. Ovi podaci jasno ukazuju na značajnu ulogu susjednih zemalja u snabdijevanju Bosne i Hercegovine vodom.
Kada je riječ o izvozu, Bosna i Hercegovina je izvezla vodu u ukupnoj vrijednosti od 7,5 miliona KM. Kao i kod uvoza, kompanija “Sarajevski kiseljak” je bila najveći izvoznik, a najviše vode je izvezeno u Hrvatsku. Iako Bosna i Hercegovina ima značajne količine prirodnih resursa, uključujući vodu, vrijednost izvoza ne može parirati vrijednosti uvoza.
Ovi podaci postavljaju važno pitanje o upravljanju domaćim resursima. Iako BiH ima obilje izvora pitke vode, čini se da domaća proizvodnja i distribucija nisu na nivou koji bi smanjio potrebu za uvozom. Ova razlika u cijenama između uvoza i izvoza može ukazivati na potrebu za većim ulaganjima u domaću industriju flaširane vode i bolju promociju bosanskohercegovačkih proizvoda na međunarodnom tržištu.
senzor.ba
